Zvizdić: Sudbina BiH ne zavisi od Dodika i Vučića, nego od strateškog jedinstva probosanskih snaga

Kaže ovo u intervjuu za Vijesti.ba predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić.

Sa Zvizdićem smo razgovarali o sastanku srpskih predstavnika iz regiona u Begradu, najnovijoj krizi i zabrinjavajućim najavama iz RS, blokadama i uslovljavanjima, evropskom putu BiH i neprisustvu bh. predstavnika na važnim skupovima na svjetskom nivou.

Kako komentirate sastanak koji su predstavnici Srba iz regiona imali kod predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Beogradu, koja je svrha takvog sastanka?

ZVIZDIĆ: Kao još jednu neuvjerljivu predstavu za domaću i međunarodnu javnost, u kojoj, u skladu sa prethodno dogovorenim scenarijem, Vučić glumi “zabrinutog” regionalnog mirotvorca, a Dodik militantnog nacionalistu koji propagira fašistoidno geslo da narodi i građani u Bosni i Hercegovini ne mogu živjeti zajedno. Riječ je o već viđenom igrokazu u čiju istinitost više niko ne vjeruje, jer se redovno završi sa zaključcima i porukama koje su u suprotnosti sa zdravom logikom i relevantnim činjenicama.

Vučićeva “gromoglasna šutnja” na Dodikove secesionističke izjave kojima negira suverenitet i teritorijalni integritet BiH, pokazuje pravu suštinu i svrhu pomenutog sastanka, ali sudbina Bosne i Hercegovine ne zavisi, i nikada neće zavisiti od Vučića, nego od strateškog jedinstva probosanskih snaga koje Bosnu i Hercegovinu vide kao cjelovitu, multietničku, gradjansku, antifašističku i euroatlantsku državu po mjeri svih njenih stanovnika.

U ovome trenutku smatram prioritetnim uspostavljanje adekvatne institucionalne saradnje svih ključnih i patriotski orijentisanih aktera na političkoj i društvenoj sceni sa teritorije čitave Bosne i Hercegovine, kako bi se dao jasan odgovor kojim odbacujemo ucjene, prijetnje i blokade.

Svakako, u očuvanju mira, stabilnosti i vladavine zakona biće potrebna i konkretna reakcija zemalja Kvinte, posebno SAD, kao dokazanih prijatelja Bosne i Hercegovine, koje Dodik u posljednjim antibosanskim, antiustavnim i antidemokratskim istupima nipodaštava i vrijeđa.

Kako gledate na odluku predstavnika iz RS-a da se povuku iz procesa odlučivanja u državnim institucijama dok se ne usvoji novi Zakon o Ustavnom sudu BiH?

ZVIZDIĆ: Riječ je o kontraproduktivnoj i antiustavnoj odluci, jer Ustav Bosne i Hercegovine jasno propisuje da su „odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće“. To se svugdje, osim u vokabularu SNSD-a, zove vladavinom prava. Iako protivzakonita, kratkovidna i besmislena, takva odluka se arogantno pokušava opravdati samo jednom preporukom iz Mišljena Evropske komisije koja govori o Ustavnom sudu BiH, koju su predstavnici SNSD-a i HDZ-a namjenski i selektivno odabrali po sistemu “švedskog stola”, dok se istovremeno, s predumišljajem, izbjegavaju ostale preporuke iz Mišljenja EK, kao što su:

- Usklađivanje ustavnog okvira BiH sa evropskim standardima; Provođenje svih odluka Evropskog suda za ljudska prava, posebno Sejdić-Finci; Uspostavljanje pravosudnog tijela (Vrhovni sud Bosnw i Hercegovine) kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini; Uklanjanje veta u sistem odlučivanja svih tijela nadležnih za provođenje acquis-a, itd.

Gledano sa moga stanovišta, u Bosni i Hercegovini postoje tri političko-društvene kategorije: oni koji ultimativno vole Bosnu i Hercegovinu kao cjelovitu, suverenu, euroatlantsku državu jednakopravnih naroda i građana, i kojoj pripada široka lepeza probosanskih partija, kategorija kojoj pripadaju oni koji umjesto ljubavi prema jedinoj domovini Bosni i Hercegovini, više vole govoriti o “Dejtonskoj” BiH, ne dovodeći ipak, u pitanje njen suverenitet, teritorijalni integritet i proevropsku orijentiranost, i kojoj na nivou Bosne i Hercegovine pripadaju opozicione partije iz RS-a,  i na kraju one partije, poput  SNSD-a, koje kontinuirano osporavaju državnost i cjelovitost BiH. Zato ova trenutna politička i sigurnosna kriza, izazvana ucjenama i blokadama, prije svega SNSD-a i njegovih trabanata, jeste prilika za političke partije sa teritorije čitave BiH koje pripadaju prvoj i drugoj kategoriji, da kroz institucije sistema zaustave retrogradno, ucjenjivačko i ratnohuškačko djelovanje SNSD-a, kako bi nastavili integracione procese, osigurali političku stabilnost i vladavinu zakona, i prevenirali moguće ekonomske i socijalne posljedice koje bi usljed stvorene krize mogli imati građani Bosne i Hercegovine, a posebno bh. entiteta RS-a koji je u fazi ekonomske regresije.

Prema tome, poruka je jasna - nema i neće biti bilo kakvog popuštanja ili dijaloga dok se govori jezikom prijetnji, ucjena i blokada, a bez dijaloga, striktnog poštivanja vladavine zakona i pozitivne političke volje, nema i neće biti rješenja.

I na kraju, suprotno od zadnje Dodikove najave, bh. entitet RS neće biti samostalna država niti u narednim decenijama, niti bilo kada, dok će država Bosna i Hercegovine u narednom periodu sigurno ići putem potpune konsolidacije i reintegracije.

Ambasadori stranih zemalja u BiH pozvali su na što skorije formiranje Vlade FBiH bez stranačkih uslovljavanja. Kada bi, po vašem mišljenju, moglo doći do formiranja nove Federalne vlade?

ZVIZDIĆ: Stalno uslovljavanje formiranja Vlade FBiH sa usvajanjem Izbornog zakona, je potpuni proceduralni nonsens i neprimjerena instrumentalizacija ovih važnih pitanja. Vlada FBiH je generator ekonomskog napretka i socijalne stabilnosti ne samo FBiH nego i čitave Bosne i Hercegovine, i zbog toga je neophodno, i jedino ispravno, odmah izabrati predsjednika i potpredsjednike FBiH, a onda u narednih par mjeseci i novu Vladu FBiH.

Već duže vremena se govori o izmjenama Izbornog zakona i Ustava BiH, ali do prije nekoliko dana niko nije uputio zvaničan dokument u proceduru u Parlament BiH. Sada je to učinio DF, a SNSD i HDZ su najavili uskoro zajednički prijedlog. Može li zaista doći do ozbiljne rasprave u Parlamentu i ima li spremnosti da se dođe do rješenja prihvatljivog svima?

ZVIZDIĆ: Imajući u vidu do sada izrečene HDZ-ove i DF-ove stavove i rješenja koja su dijametralno suprotna, nisam optimista da se u kratkom vremenskom periodu moze doći do općeprihvatljivog teksta Izbornog zakona.

Visoki predstavnik EU Josep Borrell predstavio je ideju imenovanja specijalnog izaslanika EU za Zapadni Balkan, a sve su prilike da će to biti Miroslav Lajčak. Da li je ovo pokazatelj da se EU ponovo ozbiljnije angažira oko zemalja Zapadnog Balkana?

ZVIZDIĆ: Jedna od najuspjašnijih politika EU je politika proširenja, jer je dovela do povećanog nivoa stabilnosti, sigurnosti i ekonomskog prosperiteta na evropskom kontinentu. Kada govorimo o Zapadnom Balkanu, izraz koji je adekvatniji od “proširenja” je integracija u EU, jer naš region “de facto” pripada evropskom prostoru, a u konačnici će to biti i “de jure”.

Nedavno ste se sastali u Briselu s novim komesarom za proširenje EU Oliverom Varhelyijem. Kakav je njegov stav po pitanju proširenja EU na zemlje Zapadnog Balkana i koliko se taj stav razlikuje u odnosu na njegovog prethodnika?

ZVIZDIĆ: Ono što je najvažnije za nas u Bosni i Hercegovini, i čitavom regionu, jeste da je potvrđena posvećenost evropskih institucija perspektivi proširenja na prostor Zapadnog Balkana. U tom smislu stav komesara Olivera Várhelyia je praktično identičan stavu njegovog prethodnika: vrata EU ostaju otvorena za sve zemlje Zapadnog Balkana, u skladu sa novom metodologijom proširenja i individualnim napretkom svake od zemalja aspiranata, pri čemu, i to posebno naglašavam upravo zbog aktuelne situacije u Bosni i Hercegovini, vladavina prava jeste, i mora ostati, kamen temeljac procesa pridruživanja. Mislim da je to važna poruka domaćim pravosudnim organima, ali i našim prijateljima iz međunarodne zajednice, da na bazi evropske prakse i pravnog naslijeđa, podrže demokratske i proevropske politike koje poštuju ustav i zakone, a zaustave i sankcionišu antizapadne politike koje derogiraju odluke domaćih i medjunarodnih sudova.

Kada bi po vašem mišljenju BiH mogla dobiti kandidatski status za članstvo u EU?

ZVIZDIĆ: Evidentno je da od zadnjih općih izbora antievropske političke opcije, kroz periodičnu, protivzakonitu i namjernu blokadu rada državnih institucija, onemogućavaju Bosni i Hercegovini da načini novi korak na putu EU integracija, koji bi rezultirao dobivanjem kandidatskog statusa.

Očekujem od novog Vijeća ministara da ne prihvati najavljenu blokadu rada i da nastavi naslijeđenu praksu i dinamiku rada i napretka na putu evropskih integracija koju smo ostvarili u zadnjih pet godina, kako bi na kredibilan način mogli predstaviti evropski progres Bosne i Hercegovine i na majskom Samitu u Zagrebu dobiti garancije za kandidatski status. Sve drugo bi bilo protivno interesima Bosne i Hercegovine, i predstavljalo bi slijepo slijeđenje antiustavnog i jednostranog diktata nametnutog voljom SNSD-a.

Nikoga od političara iz BiH nije bilo na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji. O BiH je tamo govorio Aleksandar Vučić. Isto je bilo i na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Vi ste kao premijer redovno bili na ovim važnim susretima na svjetskom niovu. Kako komentirate činjenicu da BiH nije bila predstavljena na ovim skupovima?

ZVIZDIĆ: Neprisustvo predstavnika sa nivoa BiH na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu i Sigurnosnoj konferenciji u Minhenu, smatram grubom greškom koja se ne smije ponoviti. Riječ je o dva skupa svjetskog renomea, kojima uvijek prisustvuje većina najvažnijih svjetskih lidera i na kojima se razgovara o najvažnijim temama iz oblasti ekonomije, sigurnosti i budućnosti.

Izuzetno je važno da na tako važnim konferencijama i tematskim panelima, o aktuelnoj političkoj, sigurnosnoj i ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini govore relevantni predstavnici institucija Bosne i Hercegocine, čime Bosna i Hercegovina, odnosno naše najvažnije vanjskopolitičke, ekonomske i sigurnosne prioritete držimo u fokusu interesa naših prijatelja i investitora.



Istovremeno, prisustvom predstavnika Bosne i Hercegovine, što je posebno važno, onemogućavamo da neko ko nije iz Bosne i Hercegovine govori o Bosni i Hercegovini, stvarajući pogrešnu i jednostranu percepciju o situaciji u Bosni i Hercegovini.

H.LJ/S.Ć


(Vijesti.ba)