10°C
Mostar 13°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 14°C
Bihać 12°C
Powered by Dark Sky

09.02.2020 / 11:32 Politika - Ministar sigurnosti BiH

Radončić: Migrantska kriza je sigurnosni izazov

Radončić: Migrantska kriza je sigurnosni izazov
Fahrudin Radončić / RSE
Pred Bosnom i Hercegovinom su dva paralelna velika sigurnosna rizika, povratak ljudi sa stranih ratišta i nadolazeći migrantski talas, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.

On ističe da se na proljeće očekuje veći migrantski talas, te da će tražiti da se ta tema tretira kao sigurnosno pitanje.

RSE: Zašto insistirate da migrantska kriza u BiH nije humanitarno već sigurnosno pitanje?

Radončić: Mislim da ne isključujem ni humanitarnu dimenziju, koja je veoma važna. I zaista BiH, kao jedna od najsiromašnijih zemalja Evrope čini sve, uz pomoć Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i ostalih međunarodnih humanitarnih organizacija da pomogne tim ljudima.

Ali ono je i sigurnosno pitanje, jer ako vam u zemlju uđe više od 30 hiljada ljudi, a nekoliko hiljada njih se lažno predstavlja, vama je jasno da toliki ulazak može biti sigurnosni izazov ne samo za BiH, nego i za njihovu krajnju destinaciju, a to su zemlje Zapadne Evrope.

Mi imamo situaciju da je sada najmanji broj sirijskih izbjeglica, radi se o interkontinentalnim selidbama, desetak hiljada ljudi je iz Pakistana, Maroka, Alžira, Iraka, Irana, Avganistana i u takvoj situaciji BiH tri godine nije promijenila nijedan zakon, podzakonski akt niti pravilnik, a dodatno za našu Obavještajnu službu, naše policijske agencije, također nije odobren nikakav novi budžet.

Nama u ovom trenutku nedostaje 1.200 policajaca da kvalitetnije čuvamo svoju granicu i naravno da ću ja kao ministar sigurnosti tražiti od naših međunarodnih partnera i domaćih institucija da shvate da je to i par excellence sigurnosno pitanje.

RSE: Čiji je propust to što se ne zna, kako kažete, ko je ušao u BiH?

Radončić: Meni bi sada bilo najlakše da kažem to je bila obaveza prošlog Vijeća ministara. Da objasni građanima da ljudi ulaze u BiH unište svoje osobne dokumente i neće da se predstave.

RSE: Ali to rade i u drugim državama?

Radončić: Da, ali druge države se bolje konsolidiraju, brže se organiziraju. Ovo nije kriza koja će biti elementarna nepogoda pa će proći. Ovo je nešto što će trajati godinama, možda i decenijama. U tom smislu moja obaveza kao ministra sigurnosti je da se sigurnosni aspekt tretira kao prvorazredni.

RSE: Imate mnogo zamjerki na rad prethodnog saziva Ministarstva sigurnosti BiH, u smislu upravljanja migrantskom krizom. Koji su konkretni potezi koje ćete vi uraditi da ispravite ovo što kritikujete?

Radončić: Najveća greška BiH je da ljudi u vlasti nisu shvatili da to nije odgovornost samo Ministarstva sigurnosti, čak ni Vijeća ministara, mora biti odgovornost i svih općina, kantona i države. Već sam uputio pismo svim Općinskim vijećima, načelnicima, gradonačelnicima, premijerima kantona i entiteta, da u svojim budžetima naprave male rebalanse i iznađemo sredstva za zapošljavanje novih policajaca.

Mi moramo napraviti cijelu jednu novu strategiju, koja uz brigu o humanitarnom aspektu mora da brine kako da povećamo broj policajaca u Obavještajnoj službi, u Službi za strance i Graničnoj policiji.

Vi sada imate dva paralelna sigurnosno velika izazova, povratak ljudi sa stranih ratišta i nadolazeći migrantski talas koji će tek sa proljeća biti veći za nekoliko hiljada. Naše agencije moraju da dobiju adekvatnu brigu kompletnog društva i to više nije problem samo Ministarstva sigurnosti ili mog prethodnika, to je problem cijele BiH. I, da budem iskren, ako iz Azije milioni ljudi žele da uđu u Zapadnu Evropu, to više nije problem ni BiH, ni našeg regiona, to treba biti problem cijele EU i nas.

RSE: Shvata li EU, prema vašem mišljenju, ozbiljno taj problem o kojem govorite?

Radončić: Mislim da shvata, ali mislim da odnos prema BiH nije bio adekvatan. 97 posto pomoći išlo je na humanitarnu, sedam posto na ovo što se zove sigurnosni aspekt. Mislim da mi ne treba da kao najsiromašnija zemlja, u kojoj je 30 do 40 posto nezaposlenih, naša prosječna penzija je 200 eura, prosječna plaća je oko 500 eura, spadamo među pet najsiromašnijih zemalja Evrope, kako mi možemo finansijski podnijeti toliki pritisak migranata. Uništava se naša ekonomija, nema više turizma u Unsko-sanskom kantonu sa toliko migranata.

Mi imamo pravo, i mora neko ispred ove zemlje reći, iako da to nije jednostavno i zamoliti naše evropske prijatelje da mi nećemo biti plato za migrante odakle će neko vaditi koja mu radna snaga treba. Moraćemo naći zajedničku strategiju kao neko kome se drže lekcije iz humanizma, a ništa joj se ne pomaže.

RSE: Rekli ste da je 400 policajaca potrebno na granici hitno, a da je optimalan broj njih 1.200. Odakle novac za to?

Radončić: Probaćemo da dobijemo domaćim snagama, edukacijom domaćih ljudi koji raspolažu budžetima od općinskog do državnog nivoa, tražićemo pomoć od međunarodne zajednice. Ja mislim da trebamo ubijediti naše prijatelje iz Evropske unije, kojima smo jako zahvalni na pomoći koju su davali do sada, da je najveća investicija u njihovu sigurnost davanje novaca i pomoći BiH i investiranje u njenu sigurnost.

RSE: Za Radio Slobodna Evropa, zamjenica direktora USAID-a je rekla da će Bosna i Hercegovina ostati bez američke pomoći ukoliko ne riješi pitanje trgovine ljudima. Da li ćete to uraditi ili ste to već uradili?

Radončić: Mi smo kao Vijeće ministara, i da budem iskren, ja kao ministar, već na prvoj sjednici Vijeća ministara stavili i usvojili, zahvaljujući našim kolegama, Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima. To je strateški dokument koji nam pomaže da ne padnemo sa liste B na listu C.

Također, molili smo, i zahvaljujući državnoj tužiteljici, reaktivirana je Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i ona počinje sa punim kapacitetom da radi.

I treći uslov, objedinjavanje sredstava. Već se radi da se sredstva koja su u civilnim poslovima i Ministarstvu sigurnosti objedine i daju nevladinom sektoru i drugima za zbrinjavanje žrtava trgovine ljudima. Također smo usvojili i Strategiju za integralno upravljanje granicom, a posebna je stvar da sada radimo i već je 28 naših, pravosudno-sudskih institucija napravilo timove sa četrdesetak tužilaca i policajaca koji su mreža, prava mreža protiv trgovine ljudima.

RSE: Da li to znači, kratko, da BiH neće ostati bez te novčane pomoći, prijeko potrebne za sigurnosni sistem?

Radončić: To bi bila tragična odluka po Bosnu i Hercegovinu. Kažem Vam, novo Vijeće ministara je uradilo, zaista, sve, u spektakularno kratkom vremenu, i uradićemo još više i ja sam, zaista, optimista da će se svi argumenti sagledati koji idu u korist Bosne i Hercegovine.

RSE: U BiH je u decembru vraćena prva grupa bh. državljana iz Sirije. Ministarstvo sigurnosti predvodilo je timom koji je realizirao prihvat žena i djece, u prvom redu, ali i muškaraca koji su osumnjičeni da su sudjelovali u borbama u Siriji. Postoje li jasni planovi o tome kad i na koji način će biti vraćeni i preostali državljani, govori se o broju od 100 Bosanaca i Hercegovaca koji su u kampovima ili zatvorima?

Radončić: Vjerovatno je realnija cifra da se govori o 82 osobe. Mislim da smo mi obavezni da primimo te naše građane, da oni koji su krivi odgovaraju pred zakonom, a da za one koji su žrtve pogrešnih odluka svojih roditelja, mislim na djecu, učinimo sve da ih socijaliziramo, da ih obrazujemo i da ih sklonimo od tog radikalizma vjerskog tipa.


(Vijesti.ba / RSE)

Izdvajamo