4°C
Mostar 5°C
Tuzla 8°C
Banja Luka 11°C
Bihać 10°C
Powered by Dark Sky

09.02.2020 / 10:19 BiH - Nasilje u porodici

Stvarni broj slučajeva znatno veći od prijavljenog

Stvarni broj slučajeva znatno veći od prijavljenog
Foto: Ilustracija
Iako u Federaciji postoji Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, zlostavljane osobe ili one koje su svjedoci porodičnog nasilja rijetko prijavljuju takve slučaje.

Stoga se često dogodi da tek nakon obiteljske tragedije sa smrtnim ishodom, na površinu isplivaju detalji o dugogodišnjem nasilju.

Prema riječima pojedinih žrtava koje su prijavile prijetnje, reakcija centra za socijalni rad kao ni reakcije policije nisu bile očekivane, pa su im nasilnici nastavili zagorčavati život. Nekim žrtvama je, također, rečeno da dok god ne budu imali opipljiv dokaz ili ih nasilnik fizički ne napadne, ne postoji mogućnost da se nasilni supružnik ili supružnica udalji iz obitelji.

Stvarne brojke puno veće

Prema podacima Centra za socijalni rad Grada Mostara, tijekom 2019. godine zaprimljeno je 120 prijava nasilja u obitelji što je na razini prijašnjih godina.

- Potrebno je naglasiti kako je stvarni broj slučajeva nasilja u obitelji znatno veći od prijavljenog broja. Mi operiramo brojevima sedam puta većim od broja prijava - kazala je ravnateljica Centra za socijalni rad Zdravka Marić u razgovoru za Fenu.

Ispaštaju, istaknula je Marić, najviše oni koji su slabi i nemoćni, kao što su djeca i starije osobe, posebice osobe s posebnim potrebama koje nerijetko i ne znaju da su zlostavljane ili to ne znaju ili ne mogu reći.

Zaposlenici Centra za socijalni rad daju sve od sebe kako bi kroz pojačan nadzora organa skrbništva i to multidisciplinarnim pristupom, doveli do boljih odnosa unutar problematičnih obitelji, dodala je.

- Imamo primjer jedne šesteročlane obitelji s četvero malodobne djece u kojoj je bilo zabilježeno obiteljsko nasilje koje je stvaralo dodatne poteškoće vezane za mentalno zdravlje roditelja i djece. Uveli smo mjeru pojačanoga nadzora organa skrbništva, ali smo morali radit s ovom obitelji multidisciplinarno, primjenom više metoda, te je vidan boljitak u njihovim međusobnim odnosima, kao i poboljšanje mentalnog zdravlja roditelja i djece - objašnjava ravnateljica Centra za socijalni rad.

Ravnateljica Marić upozorava kako je veliki problem šutnja i nespremnost žrtve da prijavi nasilnika, ali i kada se netko odluči na taj korak, žrtve ne dobije uvijek adekvatnu zaštitu.

Šutnja i izostanak adekvatne zaštite

40-godišnja Mostarska, majka dvoje malodobne djece, razvedena je od nasilnog muža, ali kaže kako je on uhodi.

- Cijeli slučaj sam prijavila, jer ga se bojim. On je liječen na Odjelu psihijatrije i dijagnosticiran mu je PTSP, ali policija me ne može zaštititi jer, kako su mi rekli, fizički me ne zlostavlja. On me i dalje uhodi i prijeti, zasad verbalno, ali ja znam da na tome neće stati - kaže ova žena i dodaje kako je prijetio i njezinoj odvjetnici da će joj slupati vozilo.

Drugi je primjer Čitlučanke koja je godinama trpjela i fizičko i psihičko zlostavljanje.

- Muž nije radio nego je po cijele dane sjedio kući, a kad bih došla s posla za glupost bi me udario, jer nije gotov ručak ili je nered u stanu - kazala je.

Po njezinim riječima, često bi znala završiti u bolnici, ali je godinama trpjela nasilje zbog djeteta s posebnim potrebama.

- Godinama sam šutjela jer imamo dijete s posebnim potrebama i njega mi je najviše bilo žao. Izbjegavala sam svađe i na svaki udarac bih samo jecala u sebi. Bio je totalni "kontrol frik" jer mi je zabranio kontakte s roditeljima i familijom. Kad bih ulazila u toalet morala bih vrata držati otvorenima - objašnjava.

Nasilje u obitelji čest uzrok razvoda brakova

Odvjetnici ističu kako je nasilje u obitelji u porastu i kako je upravo to razlog razvoda braka.

- Većinu razvoda zatraže žene i to češće one koje su bile žrtve nasilja u obitelji. To se nerijetko sazna tek kada žena smogne snage da podnese zahtjev za razvod braka - kaže mostarska odvjetnica Mladenka Puljić.

Po njezinim riječima, nasilnici su uglavnom liječeni PTSP-ovci, kockari, alkoholičari, neradnici, koji su gnjevni na sve i ne trpe prigovore. Takvi ljudi u slučaju pružanja bilo kakvoga otpora, prijete imovinskom štetom, zatim fizičkim nasiljem, pa čak i životom.

- Takve osobe nitko ne može spriječiti u njihovom naumu. Oni prijete nama odvjetnicima, prijete sucima, policiji, a kazne su preblage za takve prekršitelje - upozorava odvjetnica.

Jačanje svijesti o potrebi prijavljivanja nasilja u obitelji

U MUP-u HNŽ-a navode kako je u protekle dvije godine u suradnji s YCITAP-om (Međunarodni program pomoći u kriminalističkoj obuci Ministarstva pravde SAD-a za BiH) u više gradova HNŽ-a provođena kampanja pod nazivom "Kako prepoznati nasilje u obitelji i kako ga prijaviti nadležnoj policijskoj upravi".

- Kampanja je bila prilika da se građanstvo upozna s navedenom problematikom kroz direktni kontakt sa službenicima policije MUP-a zaduženim za rad sa zajednicom i onima koji rade na slučajevima nasilja u obitelji - objašnjava glasnogovornik MUP-a HNŽ-a Ljudevit Marić.

Važno je, dodaje Marić, pored fizičkog nasilja prepoznati i psihičko zlostavljanje koje uzrokuje strah, ugroženost, uznemirenost ili povredu dostojanstva, kao i verbalno nasilje, vrijeđanje, nazivanje pogrdnim imenima, uhođenje ili uznemiravanje preko svih sredstava za komuniciranje, elektroničkih i drugih medija.

U obiteljsko nasilje ubraja se i spolno nasilje, odnosno svaki seksualni čin protiv volje druge osobe, te ekonomsko nasilje kada se oštećuje imovina, ili se zabranjuje ili onemogućava korištenja imovine.

- Žrtve savjetujemo da ne šute o svom problemu i da prijavljuju svaki oblik nasilja, a nasilnicima skrećemo pozornost na kaznene i prekršajne odredbe kojima mogu biti sankcionirani - dodao je Marić.

I policija i Centar za socijalni rad slažu se kako treba jačati svijesti građana da je nužno prijaviti nasilje u obitelji.

Također, potrebno je ustrajati na kaznenom progonu prekršitelja, kao i pružiti svu potrebnu podršku podnositeljima prijava kako bi ustrajali u sudskim procesima, jer nemali broj kaznenih djela nasilja završava ili negativnim tužiteljskim odlukama ili oslobađajućim presudama zbog odustajanja oštećenih, koji često iz straha koriste svoje pravo da ne svjedoče protiv nasilnog supružnika.


(Vijesti.ba / FENA)

Komentari - Ukupno %

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Vijesti.ba!
1000 karaktera preostalo
Prikaži još

Izdvajamo