7°C
Mostar 8°C
Tuzla 9°C
Banja Luka 9°C
Bihać 8°C
Powered by Dark Sky

07.02.2020 / 13:03 BiH - Sarajevo

Predstavljeni rezulati projekta “Da javne nabavke i u BiH postanu javne”

Predstavljeni rezulati projekta “Da javne nabavke i u BiH postanu javne”
Foto: Vijesti.ba

U Sarajevu je održana konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezulati projekta “Da javne nabavke i u BiH postanu javne”.

Medijima su se obratili Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo BiH, Igor Vukajlović iz UG Tender, Aleksandra Martinović (TI BiH) i Aleksandar Draganić (EDA).

Mervan Mirascija je kazao da je cilj projekta dokumentirati sve nepravilnosti kako bi i u BiH javne nabavke zaista postale javne u korist građana.

“Postupci javnih nabavki su netransparentni i čine se u svim fazama. Privredni subjekti nemaju vise povjerenja u javne nabavke”, kazao je Miraščija.

Dodao je i kako se ne objavljuju planovi javnih nabavki na javnim televizijama, te da su u BHRT nakon prijave TI-a retroaktivno objavili nepotpun plan nabavki za 2019. godinu.

“RTRS je za ovu godinu predvidjela 163 postupka direktnog sporazuma za čije pokretanje je dovoljna samo jedna ponuda”, kazao je Miraščija koji je pohvalio RTV FBiH kao primjer transparentnosti.

On je također kazao da statistika pokazuje da se utrošak sredstava povećava u izbornim godinama, sto pokazuje da se tada izdvajaju sredstva kompanijama koje idu u korist političkih subjekata a ne građana.

Aleksandra Martinović iz TI je istakla kako je poštovanje zakona bolje nego prethodnih godina, ali da još uvijek ima mnogo problema.

“Jedan od ključnih problema je kratak vremenski period za dostavljanje ponuda, pa se na javni poziv onda jave firme koje su unaprijed znale za tender i uspjela je pripremiti potrebnu dokumentaciju. Najčešće se desi da se prijavi i samo jedna firma koja je unaprijed znala šta se traži”, istakla je ona.

Martinović je kazala da neki javni pozivi traju svega dva ili tri dana, dok se smatra da je svaki poziv kraći od deset dana pristrasan.

Prema njenim riječima kod nas se još uvijek oko 80 posto tendera odnosi na najnižu ponuđenu cijenu za sklapanje ugovora, dok se u evropskim standardima primjenju princip najkvalitetnijeg ponuđača.

TI je, kako je kazala prošle godine podnio tri tužbe zbog nedostavljanja informacija i dvije krivične prijave.

Aleksandar Draganic iz EDA-e kazao je da je još uvijek veliki broj postupaka koji se poništavaju zbog argumentacije “nijedna zaprimljena ponuda nije prihvatljiva”.

“To se koristi kao izgovor kada se na tender javi ponuđač koji je poslao bolju ponudu od ponuđača koji je bio predviđen za dobivanje tendera”, kaže Draganic.

Igor Vukajlović iz UG Tender kazao je da se u pojedinim slučajevima raspisuju takvi uslovi tendera da se čak ne dozvoljava ni ponuđačima s boljim karakteristikama da se prijave jer je već unaprijed opisan uslov koji ispunjava jedna određena firma.

Kada su u pitanju sankcije za kršitelje zakona o javnim nabavkama, istaknuto je da sudovi rijetko vode i prihvataju takve postupke, sto predstavlja ogroman problem u borbi protiv korupcije prilikom javnih nabavki.

Oni su novinare informisali o rezultatima do kojih su došli kroz praćenje skoro 12.000 postupaka javnih nabavki, uz studiju slučaja transparentnosti nabavki javnih emitera u BiH i brojne primjere nastavka zloupotreba instituta javnih nabavki.

Prema nalazima monitoring timova projekta, visina potrošenog novca je direktno proporcionalna netransparentnosti cijelog procesa, tj. što je više novca, netransparentnije se troši. Praćenje utroška od preko 4 milijarde KM u javnim nabavkama u Bosni i Hercegovini tokom tri godine, od čega 1,8 milijardi samo u 2019. godini, rezultat je aktivnosti projekta “Da javne nabavke i u BiH postanu javne”.

Kako su istakli, zbog nepridržavanja zakonskih propisa, ali i drugih neprihvatljivih ponašanja u postupcima javnih nabavki u BiH, procjenjuje se da godišnji gubici iznose između 400-500 miliona KM. Neki od razloga ovako velikih gubitaka su što se, na primjer, javne nabavke neplaniraju i ne izvode transparentno; „crtaju“ se tehničke specifikacije za preferirane dobavljače IT opreme; postavljaju se previsoki kvalifikacioni kriteriji za ponuđače radova; cjepaju nabavke i time izbjegavaju transparentniji postupci, skraćuju rokovi za dostavu ponuda...

Učesnici u projektu su najavili planove za izbornu 2020. godinu, u kojoj će pažnju monitoringa posebno usmjeriti na lokalne nivoe vlasti i praćenje 93 ugovorna organa u nabavkama 23 različite robe, rada i usluge u BiH.



(Vijesti.ba)

Izdvajamo