1°C
Mostar 5°C
Tuzla 2°C
Banja Luka 3°C
Bihać 5°C
Powered by Dark Sky

05.02.2020 / 16:38 Politika - Analiza Slobodne Bosne

U čemu se prijedlog DF-a razlikuje od HDZ-ovog

U čemu se prijedlog DF-a razlikuje od HDZ-ovog
Foto: Vijesti.ba
Demokratska fronta je danas i zvanično uputila prijedloge izmjena Izbornog zakona BiH u parlamentarnu proceduru, a „Slobodna Bosna“ otkriva sadržaj DF-ovih rješenja vezanih za dva najspornija područja – izbor članova Predsjedništva BiH te izbor delegata u Federalni Dom naroda.

Kao što je poznato, pripadnici etničkih manjina, Rom Dervo Sejdić i Jevrej Jakob Finci, žalili su se Međunarodnom sudu za ljudska prava jer se prema postojećem Ustavu ne mogu kandidirati za funkciju člana Predsjendištva BiH koja je zakonski „rezervirana“ isključivo za pripadnike tri konstitutivna naroda.

Osim toga, bivši lider HDZ-a 1990., Božo Ljubić, tražio je od Ustavnog suda BiH da preispita ustavnost zakonskog načela po kojem se iz svakog kantona bira najmanje po jedan delegat iz sva tri konstitutivna naroda. Ljubić smatra da su Hrvati zakinuti takvim izborom, odnosno da bi delegate trebalo birati po sistemu „jedan čovjek - jedan glas“ tako da bi se u konačnici najveći dio hrvatskih delegata birao iz tri kantona s predominantnom hrvatskom većinom.

PREDSJEDNIŠTVO BIH - ŠTA PREDLAŽE DF

Kada je izbor članova Predsjedništva BiH u pitanju, Demokratska fronta predlaže zadržavanje postojećeg modela uz izvjesne korekcije.

Tako bi se s teritorije FBiH neposredno birala dva člana Predsjedništva BiH, ali bez navođenja njihovih etničkih odredbi. Svaki birač bi mogao glasati samo za jednog kandidata, a bila bi izabrana ona dva kandidata koja dobiju najveći broj glasova, s tim da ne mogu biti izabrana oba kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda Ostalih.

Iz entiteta RS bi se, kao i do sada, birao kandidat koji je osvojio najveći broj glasova, pri čemu se također ne bi navodila njegova etnička pripadanost, kako bi se izbjegla diskriminacija etničkih manjina.  

PREDSJEDNIŠTVO BIH - ŠTA PREDLAŽE HDZ

Nasuprot tome, HDZ se zalaže takozvani "A-B-C model", izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije, odnosno formiranje ad hoc izbornih područja na teritoriju FBiH, iz kojih bi se neposredno birali članovi Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda.

U izborno područje A bi se ubrajale sve izborne jedinice u kojima, prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, živi više od dvije trećine bošnjačkog naroda. U izborno područje B bi se ubrajale sve izborne jedinice u kojima živi više od dvije trećine hrvatskog naroda, dok bi sve ostale izborne jedinice činile izborno područje C.

- Za člana Predsjedništva BiH izabran je Hrvat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima, uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko navedeni kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne nađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet, izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova -–navodi se u HDZ-ovom prijedlogu.

DOM NARODA- ŠTA PREDLAŽE DF

Kada je Dom naroda FBiH u pitanju, Demokratska fronta polazi od ustavnog načela da je Federacija BiH zajednica deset kantona i da svaki kanton treba biti podjednako zastupljen u Domu naroda.

DF predlaže da se kod izračuna broja mandata za svaki kanton kao baza primjenjuje popis stanovništva iz 1991. godine, sve dok se Aneks VII u potpunosti ne provede.

Tako bi se iz Unsko-sanskog kantona (USK) bi se biralo pet delegata (2 Bošnjaka, 1 Hrvat, 2 Srbina), iz Posavskog kantona bi se birala tri delegata (po jedan iz reda svakog konstitutivnog naroda), iz Tuzlanskog kantona bi se biralo osam delegata (3 Bošnjaka, 1 Hrvat, 2 Srbina i 2 iz reda Ostalih).

Zeničko-dobojski kanton (ZDK) bi birao osam delegata (3 Bošnjaka, 2 Hrvata, 2 Srbina i 1 iz reda Ostalih), Bosansko-podrinjski kanton (BPK) bi birao tri delegata (po jedan iz svakog konstitutivnog naroda), Srednjobosanski kanton (SBK) bi birao šest delegata (1 Bošnjak, 3 Hrvata, 1 Srbin, 1 iz reda Ostalih), Hercegovačko-neretvanski kanton (HNK) bi birao šest delegata (1 Bošnjak, 3 Hrvata, 1 Srbin i 1 iz reda Ostalih), Zapadnohercegovački kanton (ZHK) četiri delegata (1 Bošnjak, 2 Hrvata, 1 Srbin), Kanton 10 četiri delegata (1 Bošnjak, 2 Hrvata i 2 Srbina), te Kanton Sarajevo 11 delegata (3 Bošnjaka, 1 Hrvat, 5 Srba i 2 iz reda Ostalih).

DOM NARODA- ŠTA PREDLAŽE HDZ

Prema HDZ-ovom modelu delegati iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po kantonima birali bi se na sljedeći način:

a) 17 delegata iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Tuzlanski kanton bira pet (5) delegata, Sarajevski četiri (4) delegata, Zeničko-dobojski tri (3), Unsko-sanski tri (3), Hercegovačko-neretvanski jednog (1) delegata i Srednjobosanski kanton jednog (1) delegata iz reda bošnjačkog naroda.

b) 17 delegata iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Hercegovačko-neretvanski kanton bira pet (5) delegata, Srednjobosanski četiri (4), Zapadnohercegovački tri (3), Livansko dva (2) Zeničko-dobojski jednog (1), Posavski jednog (1) i Tuzlanska jednog (1) jednog delegata iz reda hrvatskog naroda.

c) 17 delegata iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela kantona na način da Sarajevski kanton  bira četiri (4) delegata, Livanski tri, Unsko-sanski tri (3) izaslanika, Tuzlansko dva (2), Hercegovačko-neretvanski dva (2) , Zeničko-dobojski dva (2) i Srednjobosanski jednog (1) delegata iz reda srpskog naroda.



A.M.

(Vijesti.ba / SB)

Izdvajamo