Evropa neće retrogradni Izborni zakon kakav želi HDZ

Ademović je kazao kako nije preveliki optimista oko održavanja lokalnih izbora u Mostaru.

„Jedna od okosnica evropske tradicije je da građani imaju pravo na izbore. Bosna i Hercegovina u tom smislu nije demokratska država. mi smo to pokazali i to je Evropski sud za ljudska prava potvrdio. To je na kraju krajeva potvrdio i naš Ustavni sud. Međutim, ja nisam veliki optimista po tom pitanju zato što nosioci javne vlasti u BiH ne osjećaju odgovornost da su odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava zaista konačne, obavezujuće i da se moraju provoditi“, kazao je on.

On dodaje da nosioci javne vlasti u BiH nemaju osjećaj da moraju postići politički kompromis i provesti te odluke, da je to njihova obaveza i da ne mogu izbjeći takvu obavezu na način da će jedni na druge prebacivati odgovornost i opstrukciju što se dešava konstantno u BiH.

„Mislim da svaka odluka Ustavnog suda i Evropskog suda koja se u konačnici, kada je u pitanju implementacija, svodi na politički kompromis stranaka koje trenutno vrše vlast u BiH. Kada je u pitanju Mostar, nisam optimista zato što dvije najjače političke stranke HDZ i SDA imaju sasvim različite političke koncepte koji se u potpunosti konfrontiraju i nedodirljivi su, nemaju zajedničkih tačaka", kazao je Ademović.

Ademović je mišljenja da neće biti dogovora zato što HDZ već godinama provodi jednu tvrdu, konzervativnu, etnonacionalnu politiku.

"S druge strane, SDA kao njihov glavni partner, ne prihvata takvu politiku, što je za mene sasvim opravdano, i u pravnom i u političkom smislu. Ta dva koncepta su nedodirljiva i to se tiče blokade federalne vlasti i izmjene Izbornog zakona. Ne možete kazniti nosioce javne vlasti zato što ne provode te odluke zato što su oni u konačnici zaštićeni imunitetom, opet jednom demokratskom vrijednošću i zato što će oni u javnom prostoru opet se pravdati da su isključivo oni drugi krivi", naveo je Ademović.

On smatra da u ovom slučaju postoji jedina sankcija za nedogovaranje i nepostizanje kompromisa, a to su izbori i građanski aktivizam.

"Jedino su građani ti koji imaju pravo i mogućnost da kazne takve nosioce javne vlasti jer nisu kadri da postingu politički sporazum u okvirima dozvoljenih međunarodnih prava zato što politika dogovaranja ima svoje granice u međunarodnom pravu. Nisam niguran da će se oni dogovoriti. Izbori i davanje povjerenja jednima ili drugima je jedina sankcija koja u ovom momentu predstoji", poručuje ovaj stručnjak za ustavno pravo.

Ademović kaže da ono što je trenutno pozitivno u sudskoj praksi Evropskog suda za ljudska prava jeste jedan novi trend, a to je da je i taj sud shvatio da BiH već godinama ne provodi sve presude koje su osuđene u svojoj implementaciji na politički dogovor u BiH.

„Oni su ovaj put, po prvi put, naložili Ustavnom sudu BiH da donese jedno privremeno rješenje upravo shvatajući da ukoliko se dogovaranje prepusti jedino i samo politici, da ta odluka također neće biti provedena jer je to njihovo iskustvo sa mnogobrojnim dosadašnjim presudama koje je Evropski sud donio", ističe Ademović.

On se osvrnuo i na izmjene Izbornog zakona kakav želi HDZ.

"Rekao sam već da HDZ već godinama zastupa jedno etnonacionalnu politiku. To znači da kod struktuiranja vlasti, HDZ polazi od teze da legitimitet nosilaca javne vlasti treba da se crpi, ne iz građanskog legitimiteta, od građana, već isključivo od pripadnika određene etničke zajednice i da se u okviru tih institucija predviđaju mehanizmi etničke blokade rada tih institucija. To je po mom mišljenju retrogradan politički koncept koji je u Evropi odavno prevaziđen zato što je Evropa postala pluralistička i organizacija vlasti je takva kakva jeste. Ukoliko HDZ bude zadržao takvu liniju političkog djelovanja, a što je naišlo na osudu i međunarodno zajednice, mislim da tu izmjene Izbornog zakona po želji HDZ-a neće biti. Nažalost, to se može odraziti, prije svega, na funkcionalnost Federacije BiH", istakao je Nedim Ademović.

(Vijesti.ba)