Isović: Ne povećavati PDV dok se ne riješi pitanje nepoštene raspodjele

O ovoj temi razgovarali smo sa Šerifom Isovićem, v.d. direktora Porezne uprave FBiH.

Nepoštena raspodjela PDV-a

Na konkretno pitanje - Da li ste za povećanje stope PDV-a?; Isović odgovara:

- Stope PDV-a ne treba povećavati dok se prethodno ne riješi pitanje njegove pravične i kvalitetnije raspodjele između entiteta, distrikta, kantona i općina. Trenutna raspodjela PDV-a je nepoštena, kako između entiteta tako i između kantona i općina. Naime, raspodjela između entiteta i distrikta Brčko se vrši prema krajnjoj potrošnji pri čemu ona ne uključuje sve uplate PDV-a.

Zbog raspodjele imamo i tužbe između entiteta Republika Srpska i Federacije BiH. Raspodjela unutar Federacije BiH se vrši na osnovu broja stanovnika u kantonu, površine kantona, broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i koeficijenta koji odražava posebne rashodovne potrebe kantona.

Znači ovi kriteriji ne uvažavaju i ne uzimaju u raspodjelu iznos uplaćenog PDV-a. Upravo ovakvi kriteriji su i jedan od razloga sporenja entiteta, a i zašto neki kantoni ili bolje reći općine nisu zainteresovane za direktne poreze, pa tako imamo različito oporezivanje tj. različite porezne osnovice, olakšice i porezne stope. Primjera radi stopa poreza na poklone se kreće od 3 do 10%, također neki pomažu i potiču inspekcijske i kontrolne organe, a drugi ne, kaže Isović za Vijesti.ba.

Siva ekonomija i građani sa niskim primanjima

Isović je mišljenja da stopu PDV-a uz zadržavanje jedinstvene stope ne treba povećati iz više razloga.

- Prvo PDV kao i svaki direktni porez ne treba povećavati dok se siva ekonomija ne svede na „razuman“ nivo, koji je primjeren zemljama Evropske unije. Također, povećanje PDV-a neće imati pozitivnog uticaja na smanjenje sive ekonomije već će potaknuti interes za evaziju PDV-a, obzirom da veća stopa poreza podstiče veći interes za izbjegavanje plaćanja PDV-a, kaže Isović i nastavlja:

- Nisam za povećanje PDV-a i zbog toga što bi povećanje PDV-a najviše pogodilo građane sa niskim primanjima i na izvjestan način će ograničiti potrošnju, a ograničavanje potošnje ne može dugoročno obezbijediti bolji, stabilniji i intenzivniji privredni rast i rast BDP-a.

Negativan uticaj na investicije

Isović navodi da bi povećanje PDV-a imalo i negativan uticaj na investicije - nabavku stalnih sredstava i opreme, jer će za nabavku ovih ulaganja biti potrebna veća novčana sredstva za iznos povećanog PDV-a, kao i kamata ako se sredstva nabavljaju iz kredita.

- PDV ne treba povećavati dok se ne postigne racionalnije i efikasnije korištenje budžetskih sredstava. Racionalnije poslovanje ne samo da je moguće, već je i nužno na svim nivoima vlasti. Povećanje PDV-a neće potaknuti budžetske korisnike na racionalnije i efikasnije korištenje budžetskih sredstava jer im se povećavaju prihodi bez prisile da racionaliziraju troškove svoga poslovanja i da efikasnije izvršavaju svoje obaveze. Oni bi prihode ostvarivali prema potrebama pa i kad nisu racionalni, kaže Isović i dodaje:

- S druge strane privredi je potrebna efikasna državna administracija sa racionalnim troškovima. Vlasti treba da obezbijede konkurentski ambijent, sličan onom koji postoji u razvijenim tržišnim privredama. Stoga prije povećanja PDV-a treba iskoristiti sve mogućnosti za uspostavljanje finansijsko-fiskalne discipline, te u tom kontekstu izvršiti i sveobuhvatnu analizu adekvatnih postupaka kontrolnih organa u postupku obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja PDV-a, a naročito pri uvozu, proizvodnji i povratima. Ovo pogotovo zbog značajne razlike o podacima o uvozu u BIH između naših i inostranih intitucija.

Diferencirane stope

Isović smatra da bi povećanje stope PDV-a, uz prethodno rješenje raspodjele i tehničke (informacijske) mogućnosti UIO, moglo biti opravdano samo ukoliko bi se propisale diferencirane stope, primjera radi tri stope PDV-a tj. nulta, opća i viša samo na određene proizvode koji bi se označili kao luksuz.

- Također, povećanje stope PDV moglo bi biti opravdano samo ako bi se iscrpile sve naprijed navedene aktivnosti, tj. nakon donošenja propisa o raspodjeli, smanjenja sive ekonomije, racionalnijeg trošenja budžetskih sredstava, kvalitetnijeg i preciznijeg poreznog obuhvata i provođenja kvalitetnijih kontrolnih postupaka obračuna i uplate PDV-a, kaže Isović za Vijesti.ba.

Izmjene zakona o PDV-u

Na naše pitanje da li je za izmjene Zakona o PDV-u, Isović odgovara:

- Zakon o PDV-u je u primjeni 14 godina (od 2006. godine) i na površinu su isplivale sve nejasnoće koje on proizvodi pa bi najlogičnije bilo da se izmjenama ovog Zakona urede stvari koje ne bi bile predmet političkih i entitetskih sporenja, odnosno one stvari na koje su obveznici PDV-a imali najviše pitanja i zahtjeva za tumačenjem i davanjem mišljenja za primjenu. Ovdje prije svega mislim na potpunije, preciznije i razumnije uređenje nejasnih odredbi Zakona i provedbenih propisa, a prije svega odredbi propisa u domenu poreznih osnovica, obveznika, povrata, kao i praznina kojima se omogućava prikrivanje PDV-a, kaže Isović i zaključuje

- U praksi su česte pojave da se osnovica za obračun PDV-a formira ispod nabavne vrijednosti robe, pa bi izmjenama Zakona ovo trebalo onemogućiti, na način da osnovica ne može biti manja od nabavne vrijednosti. Također, imajući u vidu da su povrati u 2018. godini iznosili 1 milijardu i 138 miliona KM, a u 2006. godini cca 316 miliona KM, tada svakako jedno od pitanja izmjene Zakona treba biti i pitanje povrata jer zašto bi privreda ovaj novac uplaćivala da bi joj isti bio vraćen, ali uz znatne administrativne i finansijske troškove i to kako na strani obveznika tako i na strani UIO.  


(Vijesti.ba)