11°C
Mostar 14°C
Tuzla 13°C
Banja Luka 12°C
Bihać 10°C
Powered by Dark Sky

15.01.2020 / 20:00 BiH - Komentar za Vijesti.ba

Ahatović o napadu na Džaferovića: Srbija vodi hibridni rat protiv BiH

Ahatović o napadu na Džaferovića: Srbija vodi hibridni rat protiv BiH
Foto: Vijesti.ba

Sulejmani i Džaferović planirali napad na Srbe! Iranski general bio prisutan kad su mudžahedini sekli Srbima glave!

Ova vijest objavljena u web siteu jednog poznatog srbijnskog tabloida koji će ovakvu retoriku pravdati senzacionalizmom i uređivačkom percepcijom i naravno slobodom govora. No, upravo ovakav kvazi novinaraki konstrukt, bez obzira da li u njemu ima istine ili ne, što je samo po sebi zapanjujuće, predstavlja školski primjer hibridnig rata koji se vrlo uporno vodi protiv BiH, preko medija bliskih vladajućim strukturama u Beogradu.

"Kada vaš politički, ekonomski i diplomatski uticaj ne može biti ostvaren na uslovno rečeno volju protivnika da se povinuje vašim interesima, a nemate dostatnu vojnu silu da ga privolite na to, onda se pribjegava metodama hibridnog rata", kaže u razgovoru za Vijesti.ba stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović.

On dodaje da su te metode multidisciplinarne i one se ogledaju u kreiranju što većeg broja tzv. hibridnih prijetnji prema protivnku koje on ne može da kontrolira i da na svaku od njih adekvatno odgovori.

"U te prijetnje spadaju, ali nisu i ograničene na klasičnu propagandu kao u ovom slučaju, cyber-rat koji obuhvata hakerske napade od obaranja sistema telekomunikacija i internet provajdera do provale pojedinačnih stranica i ličnih profila važnijih državnih ličnosti, policajaca ili vojnika na terenu, finansiranje i vojna priprema paravojnih sastava za scenarij asimetričnih sukoba (gerile) visokog ili niskog intenziteta, finansiranje globalnog terorizma u svrhu ispunjavanja svojih interesa, svaki vid špijunaže, industrijske špijunaže, svaki vid piraterije, ilegalne imigracije, institucionalne korupcije, demografskih poremećaja stvaranjem uslova za što veću ekonomsku migraciju ciljane etničke grupe, te subverzivne djelatnosti ka podizanju etničkih i religioznih animoziteta, tenzija i sukoba, (kojima je posebno podložna BiH)", ističe naš sagovornik.

Pored ovih prijetnji tu još spadaju transnacionalni organizirani kriminal, poticanje trgovine oružjem i narkoticima na teritoriji protivnika s ciljem rušenja povjerenja građana u sigurnosni i obavještajni sektor. I na kraju kada se stvore uslovi ili se dobije zaštita jedne od velikih sila, a s obzirom na spremnost, opremljenost i obučenost svojih oružanih snaga i na vrlo vrlo ograničenu i brzu upotrebu sile kao instrumenta za ostvarenje krajnjeg cilja.

"Kad se sagledaju sve te hibridne prijetnje i kroz njihovu prizmu se pogleda ta propagandna nit koja se provlači i u nekim izajavama bivše predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, ta stalna satanizacija države Bosne i Hercegovne i njenih građana posebno Bošnjaka kao muslimana, ali ne i jedinih muslimana u regiji, koja dolazi od strane susjeda, poglavito od Srbije nije uopšte slučajna", kaže Ahatović.

Ahatović dodaje da u tom kontekstu izjava pomoćnika srbijanskog ministra odbrane zaduženog za materijalne resurse, dr. Nenada Miloradovića, da nedavno prikazani helikopteri Vojske Srbije, koji su nabavljeni iz Rusije mogu da desantiraju oko 280 vojnika sa punom borbenom opremom, dobija sasvim drugu dimenziju.


"Ako tome dodamo i novu Strategiju nacionalne sigurnosti Srbije u kojoj je posebno tretiran i naš entitet RS, kao da se radi o Vojvodini, onda je potpuno jasno šta je cilj, kako se do njega kani doći i pod čijim patronatom i političkom diplomatskom pa u krajnjoj instanci i vojnom zaštitom", kaže on.

Zato je prema Ahatovićevom mišljenju vanjsko-politički imperativ BiH članstvo u NATO-u, jer komplikovana ustavna struktura države, dozvoljava veliki spektar sprovođenja aktivnosti hibridnog rata i jako malo prostora za adekvatno sveukupno sigurnosno djelovanje, jačanje kapaciteta odbrane i podizanja nivoa sigurnosti svih građana na jedan veći nivo.

"Zato su ovi i slični individualni napadi na članove Predsjedništva BiH, bez obzira o kome se radi moraju shvatati ozbiljno jer to su prvi reprezenti države i ogledala njenog dostojanstva i suvereniteta, što nažalost kod nas nije slučaj niti se ova tema ozbiljno shvata, sve do onda kada bojim se bude kasno", zaključio je Nedžad Ahatović u razgovoru za Vijesti.ba.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo