Profesor dr Dejan Jović, politikolog, analitičar i jedan od najuticajnijih intelektualaca u Hrvatskoj smatra da Hrvatska, koja zagovara i podržava proširenje EU, prije svega želi da iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom EU da bi mogla taj proces....
...da koristi za postizanje svojih nacionalnih interesa, prije svega u odnosu na Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
"Članstvo u Evropskoj uniji, a posebno predsjedavanje Vijećem EU u prvih šest mjeseci, koristiće kao instrument daljeg uticaja na unutrašnje procese u Bosni i Hercegovini kada se radi o izbornom zakonu i položaju Hrvata u toj zemlji, i u Srbiji kad se radi o narativu o ratu, te posebno pitanju nestalih osoba. Ako se proces proširivanja zaustavi bilo s jedne ili s druge strane, Hrvatska će ostati bez tog - za nju prilično snažnog i važnog - instrumenta svoje spoljne politike", ocjenjuje Jović.
On kaže da je politika distanciranja od regije i odmicanja Hrvatske od nje, koju je promovisala i provodila predsjednica Grabar-Kitarović doživjela poraz na predsjedničkim izborima, a da će novi predsjednik, Zoran Milanović, prema regionu odnositi pragmatično.
"Uprkos oštrim i ponekad nediplomatičnim izjavama koje upućuje npr. predsjedniku Srbije ili liderima u Bosni i Hercegovini (ali i mađarskom premijeru Orbanu) on je izrazio želju da razvija dobre odnose sa susjedima, jer je to u političkom i ekonomskom, pa i sigurnosnom interesu Hrvatske".
On dodaje da će hrvatski prioriteti biti povezani s daljnjom integracijom u evropske strukture, kao što je Šengen i evrozona, ali ona više ne bježi s Balkana nego ga pokušava iskoristiti za povećanje vlastite moći unutar EU.
To će, dodaje, značiti i da će Hrvatska željeti da iskoristiti svoje predsjedavanje savjetom EU za uklanjanje blokade početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koje nisu za Hrvatsku ni po čemu sporne zemlje, a svaki - pa i najmanji - pozitivan pomak prema pregovorima bi Hrvatska lako mogla prikazati kao svoj spoljno - politički uspjeh.
Što se tiče Srbije i Bosne i Hercegovine - stvari su, ocjenjuje, mnogo komplikovanije.
"Srbija je nešto drugo: nije ni Sjeverna Makedonija, ni Albanija ni Bosna i Hercegovina. Odnosi s njom i dalje su opterećeni ratom iz 1990-ih i posebno interpretacijom tog rata u savremenoj Hrvatskoj. Zato je vrlo važno da je novoizabrani predsjednik Milanović dobio izbore i nakon što je izjavio da su "ratovi gotovi", kaže Jović.
On dodaje da je to veoma značajna izjava u zemlji koja, kako kaže, o ratu govori svakodnevno, i koja ne dozvoljava ni novim generacijama da se u potpunosti odmaknu od ratnog stanja od prije 30 godina.
On međutim dodaje, da budući predsjednik Milanović stavlja veći naglasak u odnosu na svoju prethodnicu "na pitanja demokratizacije i političkih sloboda u samoj Srbiji, pa da se može očekivati da se i to pitanje postavi u okviru bilateralnih odnosa, ali i u procesu proširenja EU na Srbiju".
"Zato treba očekivati povećane aktivnosti na ubrzanju proširenja za Sjevernu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, nastavku za Srbiju i Crnu Goru. Ali i taktičko odugovlačenje rješavanja konkretnih pitanja sa BiH i Srbijom sve dok se ne postignu ona rješenja s kojima bi Hrvatska bila u potpunosti zadovoljna,"zaključuje on.
(Vijesti.ba / RTV)