Juratović: Budućnost BiH bit će tema predsjedavanja Hrvatske EU-om

Juratović je u intervjuu govorio o odnosu Hrvatske prema BiH, odnosima u regionu, vanjskoj plitici EU, pobjedi socijaldemokrate Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj...

Razgovarao: Haris Ljevo

Kakva su vaša očekivanja od presjedavanja Hrvatske EU u narednih šest mjeseci?

JURATOVIĆ: Hrvatska će prije svega biti suočena sa Brexitom i isto će tako biti suočena sa sastavljanjem financijskog plana za slijedećih deset godina, ali ono što je za Balkan najbitnije je planirani samit u maju. Nadam se da će ovaj samit bit velika prilika da EU ojača svoja jamstva prema Zapadnom Balkanu i da će to biti dodatni zamah politici proširenja EU.

Možemo li očekivati da će Hrvatska koristiit svoju poziciju kako bi lobirala za izmjene Izbornog zakona u BiH po mjeri Dragana Čovića i HDZ-a BiH?

JURATOVIĆ: Ne mogu tvrditi da će Hrvatska lobirati za izmjene izbornog zakona, ali zasigurno će biti tema budućnost BIH, po pitanju daljnjeg razvoja na putu ulaska u EU.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković sastao se nedavno u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Plenković je i ovu priliku iskoristio da se otvoreno umiješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine. Da li je Plenković sa premijerske funkcije ponovo poduzeo miješanja u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, zalažući se za HDZ-ove antievropske prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH?

JURATOVIĆ: Nije mi poznato  o čemu su razgovarali, međutim poznato je da je i pitanje daljnjeg razvoja BiH i često pitanje i tema u Hrvatskoj pri čemu je jednim dijelom i opravdano jer je činjenica da je Republika Hrvatska jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma i time snosi odgovornost  za poštivanje i ispunjavanje obaveza iz tog dokumenta kao i o daljnjem razvoju u BIH,  ne samo po pitanju budućnosti Hrvata kao jednog od konstituvnih naroda nego i po pitanju sigurne budućnosti cjelovite BIH.

Može li pobjeda socijaldemokrate Zorana Milanovića utjecati na promjenu dosadašnje politike Hrvatske unutar EU, koja je najčešće bila na krajnjim desnim stajalištima, pogotovo kada je u pitanju BiH?

JURATOVIĆ: Slušajući Milanovićev pobjednički govor koji je bio govor državničkog tipa i time zasigurno u njegovoj ulozi kao predsjednik Republike Hrvatske je neko ko reprezentira Hrvatsku u jednom duhu demokratskih vrijednosti. I time će pored svojih ograničenih ovlasti koje on kao predsjednik ima ipak na jedan način potencirati Hrvatsku politiku da stvara svoje okvire u tom duhu. Pored teme suzbijanja korupcije je posebno naglasio da će se i više zalagati za mir i suradnju u regiji u okviru njegovih ovlasti to će biti orijentir za budućnost Republike Hrvatske naspram regije. Izbor Zorana Milanovića neće bitno promijeniti vanjskopolitičku orjentaciju Republike Hrvatske, ali bi mogao utjecati na intenziviranju evropskog puta BiH i na unutrašnje prilike u Hrvatskoj.

Bh. entitet RS i ove godine je proslavio neustavni dan RS-a zu podršku i prisustvo državnog vrha susjedne Srbije. Može li se uskoro očekivati promjena odnosa Srbije prema BiH?

JURATOVIĆ: Obilježavanje Dana RS na način koji vrijeđa ili pak plaši druge građane, uključujući i povratničke zajednice, je čin koji bi trebalo sankcionirati, a ne veličati. Međutim, tako dugo dok je Vučić na vlasti odnos Srbije prema BIH se neće puno mijenjati jer to je aktualna politika Republike Srbije . Ali i za Srbiju vrijedi kao i za Hrvatsku da se zalažu za mir i stabilnost na cjelokupnoj teritoriji BiH. Međutim nadamo se da će Srbija poštivati odnos i stav prema cjelovitoj BiH kod svog ulaska u EU.

Mnogi zamjeraju EU zbog njene nejedinstvene vanjske politike koja se mogla vidjeti i ovih dana nakon eskalacije situacije između Irana i SAD-a kada je EU djelovala potpuno pogubljena. Možemo li uskoro očekivati promjenu na tom polju?

JURATOVIĆ: Zasigurno više angažmana traži i vanjska politika EU. Tokom njemačkog predsjedanja će biti održana dva velika vanjskopolitička susreta: EU-kineski samit i EU-afrički samit koji se očekuju s napetošću. Međutim, najveći izazov Evropskoj uniji će zasigurno  biti spriječiti balkanizaciju EU. Hrvatsko zasjedanje će zasigurno ponovno staviti u fokus Zapadni Balkan, a Njemačko predsjedanje EU-om bi moglo unijeti novi zamah i oduševljenje EU-om. No Njemačka i Hrvatska same to ne mogu pokrenuti, to ovisi i o jedinstvu unutar Unije.

Kakva su vaša očekivanja od godine koja je tek nastupila, mislim na političku scenu Evrope?

JURATOVIĆ: Uzimajući u obzir da trenutna  globalna situacija nije bila tako složena od drugog svjetkog rata, neophodno je da imamo jaku i složnu EU koja će po pitanju sigurnosti EU moći na istoj razini sa Kinom, Rusijom, Amerikom naći rješenja kako bi dogovorom našla riješenja po pitanju mira i stabilnosti . Hrvatska kao najmlađa članica koja je tek 2013. pristupila Uniji će tako po prvi puta preuzeti predsjedavanje u gotovo 200 radnih skupina i konferencija Vijeća.

Početkom zasjedanja Hrvatske i nastavkom Republike Njemačke biti će dosta  izazova, pri čemu je najveći izazov da se održi reprezentativna demokracija i po mogućnosti suzbiju autokraski pokreti koji su povezani sa nacionalnim egoizmima i time slabe EU.


(Vijesti.ba)