11°C
Mostar 15°C
Tuzla 12°C
Banja Luka 12°C
Bihać 12°C
Powered by Dark Sky

13.01.2020 / 20:00 Intervjui - Zijad Bećirović za Vijesti.ba

Hrvatska treba da se 'otrijezni' i promijeni politiku prema BiH i Srbiji

Hrvatska treba da se 'otrijezni' i promijeni politiku prema BiH i Srbiji
Zijad Bećirović / Vijesti.ba
Macronovo “NE” nas je sve potaknulo na razmišljanje ne samo o proširenju, nego i o budućnosti same EU.

Poručio je ovo u intervjuu za Vijesti.ba direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, doc. dr. sci. Zijad Bećirović.

Razgovarao: Delvin Kovač

Šta je po Vašem mišljenju obilježilo 2019. godinu u regionu Zapadnog Balkana?

BEĆIROVIĆ: Događanja u Sjevernoj Makedoniji pokazala su da država može napraviti iskorak, odnosno napredak ukoliko su političke elite istinski opredijeljene i posvećene tome cilju. Sasvim sigurno, premijer te države Zoran Zaev i njegovi saradnici napravili su historijski iskorak. Pokazali su političku zrelost i demokratsku odgovornost kada je Zaev podnio ostavku i predložio održavanje prijevremenih izbora, zbog nedodjeljivanja datuma za početak pregovora s EU.

Pobjeda Albina Kurtija i njegovog pokreta “Samoopredjeljenje” je dobra vijest ne samo za Kosovo, nego i za region. Kurti ima historijsku šansu da se obračuna sa kriminalom, korupcijom i mafijom. Ukoliko se on ne obračuna s njima, oni će s njim. To se još nije desilo u regionu.

Izdvojio bih Srbiju u segmentu stranih investicija i u procesu ekonomskog oporavka te zemlje, jer je napravljen značajan iskorak. Važno je da nije došlo do destabilizacije Srbije zbog mira i stabilnosti u regionu.

Događanja u Crnoj Gori obilježena su brojnim aferama, a krajem godine i donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je po mnogo čemu sporan. Donošenje tog zakona mogao bi se vratiti kao bumerang režimu Mila Đukanovića na predstojećim parlamentarnim izborima.

Vjerovatno ćete se složiti da je Macronovo "NE" možda i obilježilo 2019. kada je u pitanju evropski put zemalja Zapadnog Balkana koje nisu članice EU. Kako gledate na takvu odluku, ali i na činjenicu da je proces proširenja EU zaustavljen ili barem odgođen na neko vrijeme?

BEĆIROVIĆ: Macronovo “NE” nas je sve potaknulo na razmišljanje ne samo o proširenju, nego i o budućnosti same EU. Sjeverna Makedonija je ispunila i više od postavljenih uslova i dobila je “NE”. Proširenje je u ovom trenutku potrebnije i važnije samoj EU nego državama koje imaju aspiracije za članstvo, jer države članice moraju dokazati svoju opredijeljenost i pripadnost evropskim vrijednostima i vizionarstvo.

Ukoliko EU ubrzo ne izvrši korekciju svoje odluke, može se desiti da pojedine zemlje počnu ozbiljno razmišljati o promjeni svoje geopolitičke orijentacije. Iskreno se nadam da se to neće desiti, ali ne treba isključiti ni tu mogućnost.

Kada je u pitanju NATO, ove godine Sjeverna Makedonija trebala bi i formalno postati članica, tako da će još samo BiH i Srbija ostati izvan tog “sigurnosnog kišobrana”. Koliko je u današnjim, izuzetno teškim vremenima pametno biti vojno neutralna zemlja?

BEĆIROVIĆ: Svaka država suvereno odlučuje o svojim strateškim, odnosno ključnim pitanjima. Sjeverna Makedonija će po svemu sudeći već u februaru ove godine postati punopravna članica NATO-a. To je izuzetan, historijski uspjeh te države.

Put u EU i NATO su zacrtani u Daytonskom mirovnom sporazumu kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. U regionu se mnogo toga izgovorilo, pa je na kraju bilo drugačije. Vjerujem da će tako biti i kada je u pitanju članstvo u NATO-u.

Pitanje neutralnosti država je vrlo kompleksno pitanje i rijetke su države koje imaju takav status. To nije jednostrani akt neke države, nego neko mora priznati i garantirati tu neutralnost, a to se ne može uraditi bez suglasnosti i volje velikih sila koje bi konstatirale, prihvatile i jamčile neutralnost.

Kakva su Vaša očekivanja od izbora Zorana Milanovića za predsjednika Republike Hrvatske?

BEĆIROVIĆ: Očekivanja od Zorana Milanovića su velika prvenstveno kod hrvatskih građana, jer su njegovim izborom pokazali da su za promjene. Iz njegovih izjava može se razumjeti da je izvukao pouke iz svoje dosadašnje političke karijere i da počinje razdoblje nekog novog “normalnog” Zorana Milanovića. To bi bilo dobro ne samo za Hrvatsku, nego i za relaksaciju odnosa u regionu, pa i sa Bosnom i Hercegovinom.

To mora biti, prije svega, evropsko ponašanje prema BiH, koje ne smije biti opterećeno recidivima prošlosti. To neće biti jednostavno, jer je Vlada Andreja Plenkovića (HDZ) pokazala jedan vrlo rigidan odnos prema BiH i Srbiji, kojeg će moguće popraviti vjerovatno na sljedećim jesenskim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj i dolaskom nove Vlade Republike Hrvatske.

Šta očekujete od hrvatskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije?

BEĆIROVIĆ: Teško je reći šta općenito očekivati od EU, a kamo li od hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU. Hrvatska nije primjer evropskog ponašanja i djelovanja. Zbog toga postoji realna opasnost da će njeno predsjedavanje EU doživjeti “tihi” bojkot u regionu. To je u nekoj mjeri i dobro, jer i Hrvatska treba da se “otrijezni” i zapita čemu vodi sva ta njena politika prema BiH i Srbiji i uopće regionu. Naravno, tu je i politika Slovenije sa kojom je partner u EU i saveznik u NATO-u.

Kakva su generalno Vaša očekivanja od 2020. godine kada je u pitanju područje Zapadnog Balkana?

BEĆIROVIĆ: Ova godina je već na početku donijela promjene u Hrvatskoj. Milanović je postao novi predsjednik Republike Hrvatske. Sjeverna Makedonija postat će članica NATO-a i imat će prijevremene parlamentarne izbore 12. aprila, i važno je da ta država nastavi ubrzano svoj evropski put, odnosno da se ne dozvoli retrogradnim političkim snagama da ponovno vrate zemlju u mračan period izolacije, nezakonitog prisluškivanja, pljačke i kriminala, koji je omogućio da se iz države iznese više od pet milijardi eura.

U Srbiji će se održati redovni parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori vjerovatno 26. aprila, i tu se očekuje da neće doći promjena na političkoj sceni. Važno je da Srbija očuva mir i stabilnost. Također nas očekuju parlamentarni izbori u Crnoj Gori, koji će biti najteži i najzanimljiviji, jer može doći do pada najdugovječnijeg 31-godišnjeg režima u Evropi.

Parlamentarni izbori u Hrvatskoj mogu donijeti promjene, jer izbor Milanovića za predsjednika može već predstavljati znak tih promjena. Imat ćemo lokalne izbore u Bosni i Hercegovini koji mogu biti vrlo neizvjesni, jer su se promiješale karte na političkoj sceni. Očekuje se formiranje Vlade Kosova predvođene Albinom Kurtijem. Situacija u Albaniji i dalje će biti nestabilna.

Možda će najveći izazov u ovoj godini biti uspostavljanje “malog Schengena”, koji može biti prekretnica za ekonomski napredak regiona i zaustavljanje vala masovnog iseljavanja iz regiona.

 
(Vijesti.ba)

Izdvajamo