18°C
Mostar 21°C
Tuzla 16°C
Banja Luka 16°C
Bihać 16°C
Powered by Dark Sky

13.01.2020 / 19:06 Politika - Želje i stvarnost

Izigravanje pravnog sistema: Izbor Danijele Kristić je neustavan

Izigravanje pravnog sistema: Izbor Danijele Kristić je neustavan
Foto: Vijesti.ba
Objavom u Službenim novinama Kantona Sarajevo Odluke o izboru predsjedavajuće ne znači da je Odluka, ustavna i zakonita.

Naime, Službene novine ne ulaze u meritum dostavljenih odluka, a naši izvori navode da je Elmedin Konaković koristeći otuđeni pečat, Odluku poslao na objavu.

Kako nam je pojašnjeno Odluka je neustavna i nije u skladu sa Poslovnikom iz slijedećih razloga:

- Konaković je pokušavajući da izigra pravni sistem i odredbe Ustava Kantona Sarajevo i Poslovnika Skupštine, zajedno sa zamjenicima predsjedavajućeg Danijelom Kristić i Viborom Handžićem, 27.12.2019. godine donio  Odluku o izboru predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, kojom se Danijela Kristić bira za predsjedavajuću Skupštine Kantona Sarajevo, a Elmedin Konaković, Vibor Handžić i Smiljana Viteškić za zamjenike predsjedavajućeg.

Član 18a. stav 6. Ustava Kantona , kao i član 10. stav 4. Poslovnika, propisuju da „četiri kandidata čiji je izbor potvrdila Skupština između sebe odlučuju ko će biti predsjedavajući Skupštine i odluku saopćavaju Skupštini.“

Član 10. stav 3. Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo propisuje da „četiri kandidata čiji je izbor potvrdila Skupština između sebe odlučuje ko će biti predsjedavajući Skupštine i odluku saopćavaju Skupštini“.

Konaković, Kristić i Handžić, svoju odluku nisu saopćili Skupštini, nego su elektronskim putem, putem maila,  27.12.2019. godine u 12.07 sati, poslanicima dostavili Obavijest da Skupštinom Kantona Sarajevo predsjedava Danijela Kristić, a da je Prvi dopredsjedavajući Vibor Handžić, Drugi dopredsjedavajući Elmedin Konaković i Treći zamjenik predsjedavajućeg Smiljana Viteškić.

Ustav Kantona Sarajevo, niti Poslovnik Skupštine ne poznaje termin „Prvog, Drugog, odnosno Trećeg“ dopredsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo.

Donešena Odluka o izboru predsjedavajućeg Skupštine Kantona Sarajevo, u suprotnosti je sa Ustavom Kantona Sarajevo i Poslovnikom Skupštine Kantona Sarajevo iz slijedećih razloga:

1. Skupština Kantona Sarajevo je događaj, tj. sjednica koja se održava periodično u tačno određeno mjesto i vrijeme. Dakle, Odluka o izboru predsjedavajućeg Skupštine trebala je biti saopćena Skupštini Kantona, na sjednici.

2. O tome ko će biti predsjedavajući Skupštine između sebe odlučuju četiri kandidata, kako je to decidno propisano Ustavom Kantona Sarajevo i Poslovnikom Skupštine, a ne tri (kako je to u ovom slučaju).

3. Umjesto saopštavanja Skupštini na Poslovnikom propisan način, Danijela Kristić, dostavila je elektronskim putem svim zastupnicima Obavijest da Skupštinom predsjedava Kristić, a da su Prvi dopredsjedavajući Vibor Handžić, Drugi dopredsjedavajući  Elmedin Konaković i Treći zamjenik predsjedavajućeg Smiljana Viteškić.
Saopštavanje Konakovića  na sastanku,  da “iz ličnih razloga ne želi više obavljati funkciju predsjedvajućeg”, smatra se podnošenjem ostavke na mjesto predsjedvajućeg, što je u skladu sa članom 11. Poslovnika o radu Skupštine.
 
Član 11. Poslovnika propisuje da: “Predsjedavajući i njegovi zamjenici imaju pravo u svako doba dati ostavku na mjesto predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg Skupštine.“

Nadalje, izborom na mjesto predsjedvajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg kandidatima koje je potvrdila Skupština, prestaje stutus „kandidata za mjesto predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavaućeg“.  

Ukoliko bi se dozvolilo da Odluka o izboru predsjedvajuće ostane na snazi, bez postupanja u skladu sa Poslovnikom, u praksi bi se nametnule situacije da se predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg svaki dan mogu mijenjati na funkcijama, a obavijest o tome saopštavati poslanicima putem mail. Ovo bi dovelo do potpune pravne nesigurnosti, te izigravanje pozitivnih pravnih propisa.

Da li neko u određenom momentu želi ili ne želi više biti predsjedavajući, a da istovremeno želi da bude zamjenik predsjedavajućeg, sa mogućnošću kad „poželi“ da se ponovo imenuje za predsjedavajućeg je udovoljavanje željama pojedinaca, što dovodi do potpune pravne anarhije, polazeći od činjenice da propisane procedure ne mogu biti predmet slobodnog interpretiranja pojedinaca.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo