Slovenska skijališta bore se s nedostatkom snijega, očekuju puno lošiju sezonu

Zbog obilnih kiša u prosincu te toplotne inverzije u siječnju trenutno na svim skijalištima, s izuzetkom Kanina, čija je prednost za slovenske prilike natprosječna nadmorska visina, snijega ima vrlo malo, između 20 i 40 centimetara, pa ne radi dobar dio skijaških vučnica, a otvoreno je samo pola pruga.

 Na popularnom Krvavcu, koji posjećuju skijaši iz Ljubljane i okolice, dosadašnju štetu zbog nedostatka snijega procjenjuju na pola milijuna eura, jer su prodali više od dvostruko manje skijaških karata nego u sezoni  2018/2019., a u pogonu imaju šest od ukupno 13 vučnica te 26 pruga.

 Na skijalištu iznad Bohinjskog jezera kažu da u odnosu na prošlu sezonu bilježe pad prihoda zbog znatno manjeg posjeta i povećanja troškova za snježne topove za umjetni snijeg te da ih brinu meteorološke prognoze o sunčanom vremenu i izostanku snijega tijekom siječnja.

 Zbog kasnijeg početka sezone skijalište na Rogli je u prosincu zabilježeno 46 posto posjetitelja manje nego prije godinu dana, ali je početak ove godine, kako kažu, "solidan" pa ih je u prvih desetak dana posjetilo skoro 20.000 skijaša.

 I na mariborskom Pohorju dosadašnju štetu zbog "zelene zime" procjenjuju na oko pola milijuna eura te upozoravaju na veće troškove zbog ponovnog nanošenja umjetnog snijega jer se onaj nanesen u prosincu u međuvremenu skoro otopio.

 Budući da se njena skijališta nalaze na relativno nižim nadmorskim visinama u odnosu na skijališta u susjednoj Austriji i Italiji, Sloveniju, navode mediji, znatnije pogađaju negativni utjecaji klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja, a uz to se njezini centri moraju više oslanjati na domaće goste jer skijaši iz drugih država čine samo trećinu posjetitelja skijaških centara.

 Prema podacima državne agencije za okoliš, snijega je u Sloveniji svake zime sve manje, u dolinama i planinama.

 Visina snježnog pokrivača zimi prosječno se prepolovila u odnosu na stanje iz 1960., a sada se smanjuje za deset posto svakih deset godina, prenosi mariborski list "Večer". Istodobno, intenzivno se smanjuje i razdoblje sa snježnim padalinama pa je ono sada za 38 dana kraće u odnosu na 1960. godinu.

 Snijega je manje i količinski, a klimatske su promjene vidljive i u pomicanju najhladnijeg razdoblja u godini s prosinca, kako je bilo prije, na prve mjesece u godini, pokazuju podaci slovenske agencije za okoliš, prenosi Hina. 



(Vijesti.ba / FENA)