7°C
Mostar 10°C
Tuzla 9°C
Banja Luka 10°C
Bihać 11°C
Powered by Dark Sky

11.01.2020 / 20:00 Politika - Analitičari za Vijesti.ba

Hoće li Hrvatska sa čela EU podržati blokade HDZ-a

Hoće li Hrvatska sa čela EU podržati blokade HDZ-a
Foto: Arhiv - Vijesti.ba

Susret u srijedu u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, hrvatski premijer Andrej Plenković ponovo je iskoristio da se otvoreno umiješa u unutrašnje stvari BiH.

- Mi želimo pomoći BiH na evropskom putu, kao i drugim zemljama jugoistočne Evrope. Isto tako želimo da sva tri konstitutivna naroda u BiH budu ravnopravna, što zahtijeva reformu izbornog zakonodavstva. To je nešto što je pozicija Hrvatske već duže vremena i tu trenutnu situaciju treba popraviti - rekao je Plenković.

Izmjena Izbornog zakona uslov je koji je HDZ BiH postavio kako bi se formirao novi saziv Vlade FBiH. Dani i mjeseci prolaze, a još uvijek ne postoji spremnost da se ispoštuje izborna volja građana većeg bh. entiteta.

Jasna poruka iz EU

Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler, nedavno je jasno poručio da se ne pravi dalji zastoji u formiranju vlasti nakon iskoraka postignutih na formiranju vlasti na državnom nivou, odnosno uslovljavanjem oko izmjena Izbornog zakona.

"Napravi se jedan iskorak i opet dođemo do zastoja. Mislim da su takve stvari, poput formiranja Vlade FBiH uslovljavanjem izmjenama Izbornog zakona zaista neprihvatljive. Mi uskoro očekujemo potvrđivanje mandatara za Vijeće ministara BiH i onda nakon toga cijelog sastava novog Vijeća ministara BiH", poručio je Sattler.

Hoće li Milanović slijediti Plenkovića

U razgovoru za Vijesti.ba, politički analitičar Denis Čarkadžić kaže da ovo nije prvi, a sigurno ne i posljednji put da Plenković istupa na ovaj način spram BiH i njenih unutrašnjih pitanja.

- Međutim, posljednji istup Plenkovića mislim da treba prije svega posmatrati u kontekstu situacije nastale unutar HDZ-a Hrvatske nakon predsjedničkih izbora, gdje se traži Plenkovićeva odgovornost kao prvog čovjeka stranke i gdje je njegova pozicija dobrano poljuljana - navodi Čarkadžić.

S tim u vezi, nastavlja, a imajući u vidu nesumnjiv utjecaj na HDZ Hrvatske koji je Dragan Čović godinama izgradio, ovakvom porukom Plenković prevashodno želi osigurati da podrška Čovića u nadolazećoj unutarstranačkoj borbi u HDZ-u bude upućena njemu, a ne nekoj protivničkoj struji unutar HDZ-a.

- S druge strane, obzirom da oko pitanja izmjene Izbornog zakona BiH na način na koji to HDZ BiH zastupa na političkoj i uopšte javnoj sceni Hrvatske već duže vrijeme postoji jedan opšti konsenzus, smatram da ni Zoran Milanović, bez obzira na Plenkovićev stav po tom pitanju, neće imati namjeru, hrabrosti, a rekao bih na kraju ni političkog računa izlaziti iz tog okvira, te da će to biti jedno od rijetkih pitanja oko kojeg će se slagati i gdje neće biti "tvrde kohabitacije" - smatra naš sagovornik.

Čarkadžić dodaje da, kada je novi predsjednik Hrvatske u pitanju, jedina moguća promjena u tom smislu može se desiti na retoričkoj ravni eventualnim pozivom Čoviću na skoro formiranje Vlade FBiH, ali je teško očekivati bilo šta suštinsko, pogotovu do opštih izbora u Hrvatskoj.

Vjeruje da će se, kad se sve uzme u obzir, tokom predsjedavanja Hrvatske Vijećem EU pojačati pritisak na BiH od strane najviših hrvatskih zvaničnika da se Izborni zakon BiH, ali i sam Ustav BiH dodatno etnicizira, kako sa predsjedničke, tako i sa pozicije šefa Vlade Hrvatske.

- U tome ni Plenkovića a ni Milanovića neće spriječiti ni Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kao ni prateći Analitički izvještaj i pored činjenice što je i sama Hrvatska kao članica EU imala svoju ulogu u izradi i usvajanju ovih, za BiH vjerovatno najvažnijh dokumenata koji su iz Brisela stigli na njenu adresu - smatra ovaj politički analitičar.

- Treba stoga podsjetiti da se u pomenutim dokumentima pored poziva na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i presuda Ustavnog suda BiH na više mjesta problematizuje kako sam izbor, tako i odlučivanje na etničkoj osnovi, te jasno upućuje na put kojim se treba ići, podsjećajući pored ostalog da se BiH suočava sa nizom strukturalnih pitanja koja proizilaze iz složene institucionalne strukture, što skupa sa postupcima vezanim za etničku pripadnost negativno utječe na njeno funkcionisanje - zaključio je Čarkadžić.

Lažna briga o "konstitutivnosti"

Politički analitičar i sociolog Esad Bajtal smatra da je Plenkovićeva briga o konstitutivnosti naroda u BiH lažna baš kao i sam pojam.

- Nije Plenkovićevo da "pomaže" BiH, jer to niko od njega nije ni tražio. Također, briga o "konstitutivnosti naroda" je lažna baš kao i sam taj pojam u svom namjenski ideologiziranom prevodu s engleskog jezika. Ono što se od njega očekuje jeste da konačno prestane odmagati, na takav i druge sofisticirane načine, put naše zemlje u EU - napominje Bajtal u razgovoru za Vijesti.ba.

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini ne treba ničija briga ZA, nego odsustvo uporne komšijsko-susjedske brige PROTIV nje.

- Građani BiH su sposobni i sami će rješavati sve svoje unutrašnje i vanjske probleme. I činit će to utoliko brže i učinkovitije ukoliko nepozvana susjedsko-komšijska "briga" bude manja - ocjenjuje Bajtal.

Na naše pitanje šta bi mogao biti cilj Plenkovićeve posjete Macronu, Bajtal ističe kako možemo na razne načine razmišljati o tom sastanku i razgovoru, ali ne možemo sa sigurnošću ništa tvrditi, jer, psihološki govoreći, nema načina da saznamo šta se krije i mota u nečijoj glavi.

- Pa ni u Plenkovićevoj. To samo on zna. Ali, logika i dosadašnje iskustvo sa HDZ-ovskim dušebrižjem za BiH, govori nam da ni takvo nešto nije nemoguće. Uostalom, gorčina nedavnog izbornog poraza te stranke, očito traži neku vrstu kompenzacije tog unutrašnjeg poraza na vanjskom planu. Nažalost, koncept velikodržavlja devedesetih godina prošlog vijeka u susjedstvu i komšiluku još nije napušten - ističe Bajtal.

Kako kaže, pitanje je za novoizabranog predsjednika Hrvatske da li će pristati na HDZ-ove i Plenkovićeve smjernice u vanjskoj politici, posebno u vanjskoj politici prema BiH.

- Po obećanjima i retorici koju smo mogli čuti u noćnim satima nakon izborne pobjede, mogao bi se, možda, očekivati neki zaokret u njegovom dosadašnjem odnosu prema BiH, ali politici i političarima nikad ne možete vjerovati - poručio je Bajtal.

Uostalom i srećom, nastavlja naš sagovornik, ma šta bilo da je u pitanju, naš put ka euroatlantskim integracijama neće zavisiti od malih balkanskih, nego od velikih svjetskih igrača na međunarodnoj političkoj sceni.

- Od onih istih koji su agresiju na BiH devedesetih dopustili, a '95. zaustavili. I to ne iz svoje ljubavi prema nama, nego naprosto vođeni logikom vlastitih geopolitičkih i geostrateških interesa. Bilo bi dobro, a i za njih, i za nas, korisnije, da su Plenković i Milanović svjesni te planetarno-političke elementarnosti. Dakle, vidjet ćemo - konstatuje Bajtal.

Na pitanje da li je pomalo čudna i Plenkovićeva zabrinutost za neformiranje vlasti u BiH, s obzirom na činjenicu da vlast nije formirana samo u FBiH i da taj proces upravo blokira HDZ, Bajtal kaže da "nije njegova briga da brine naše bh. brige".

- Ima dovoljno i svojih, unutrašnjih, HDZ-ovskih briga, koje će postizborni poraz HDZ-a otkriti i otvoriti u svoj njihovoj bolnoj širini i dubini. U tom slučaju istinska briga ZA vlastite, unutrašnje državne i stranačke probleme, bila bi mnogo djelotvornija od dosadašnje PROTIV-bosanske politike - zaključio je Bajtal.

 

(Vijesti.ba)

Izdvajamo