Hoće li Milanović slijediti politiku Plenkovića oko Izbornog zakona BiH

"Mi želimo pomoći BiH na evropskom putu, kao i drugim zemljama jugoistočne Evrope. Isto tako želimo da sva tri konstitutivna naroda u BiH budu ravnopravna što zahtjeva reformu izbornog zakonodavstva. To je nešto što je pozicija Hrvatske već duže vremena i tu trenutnu situaciju treba popraviti", izjavio je Plenković.

Politički analitičar Denis Čarkadžić kaže u razgovoru za Vijesti.ba kako ovo nije prvi, a sigurno ne i posljednji put da predsjednik Vlade Republike Hrvatske istupa na ovaj način spram BiH i njenih unutrašnjih pitanja.

„Međutim, posljednji istup Plenkovića mislim da treba prije svega posmatrati u kontekstu situacije nastale unutar HDZ-a Hrvatske nakon predsjedničkih izbora, gdje se traži Plenkovićeva odgovornost kao prvog čovjeka stranke i gdje je njegova pozicija dobrano poljuljana“, kaže Čarkadžić.

S tim u vezi, nastavlja Denis Čarkadžić, a imajući u vidu nesumnjiv uticaj na HDZ Hrvatske koji je Dragan Čović godinama izgradio, ovakvom porukom Plenković prevashodno želi osigurati da podrška Čovića u nadolazećoj unutarstranačkoj borbi u HDZ-u bude upućena njemu, a ne nekoj protivničkoj struji unutar HDZ-a.

„Sa druge strane, obzirom da oko pitanja izmjene Izbornog zakona BiH na način na koji to HDZ BiH zastupa na političkoj i uopšte javnoj sceni Hrvatske već duže vrijeme postoji jedan opšti konsenzus, smatram da ni Milanović, bez obzira na Plenkovićev stav po tom pitanju, neće imati namjeru, hrabrosti, a rekao bih na kraju ni političkog računa izlaziti iz tog okvira, te da će to biti jedno od rijetkih pitanja oko kojeg će se slagati i gdje neće biti “tvrde kohabitacije”“, smatra naš sagovornik.

Čarkadžić dodaje da, kada je novi predsjednik hrvatske Zoran Milanović u pitanju, jedina moguća promjena u tom smislu može se desiti na retoričkoj ravni eventualnim pozivom Čoviću na skoro formiranje Vlade FBiH, ali je teško očekivati bilo šta suštinsko, pogotovu do opštih izbora u Hrvatskoj.

„Jer, koliko god da je Čović otvoreno podržao Grabar-Kitarović, Milanoviću se u narednom periodu na polju izmjena Izbornog zakona BiH također ne isplati ulaziti u otvoreni sukob sa politikom i stavovima koje zastupa HDZ BiH“, mišljenja je Čarkadžić.

Čarkadžić vjeruje, kada se sve uzme u obzir, da će se tokom predsjedavanja Hrvatske Vijećem EU pritisak na BiH od strane najviših hrvatskih zvaničnika da se Izborni zakon BiH ali i sam Ustav BiH dodatno etnicizira pojačati, kako sa predsjedničke tako i sa pozicije šefa Vlade Hrvatske.

„U tome ni Plenkovića a ni Milanovića neće spriječiti ni Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji kao ni prateći Analitički izvještaj i pored činjenice što je i sama Hrvatska kao članica EU imala svoju ulogu u izradi i usvajanju ovih, za BiH vjerovatno najvažnijh dokumenata koji su iz Brisela stigli na njenu adresu“, smatra ovaj politički analitičar.

Treba stoga podsjetiti da se u pomenutim dokumentima pored poziva na provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i presuda Ustavnog suda BiH na više mjesta problematizuje kao sam izbor, tako i odlučivanje na etničkoj osnovi, te jasno upućuje na put kojim se treba ići podsjećajući pored ostalog da se BiH “suočava sa nizom strukturalnih pitanja koja proizilaze iz složene institucionalne strukture, što skupa sa postupcima vezanim za etničku pripadnost negativno utiče na njeno funkcionisanje“, zaključio je Denis Čarkadžić.

(Vijesti.ba)