2°C
Mostar 5°C
Tuzla 4°C
Banja Luka 4°C
Bihać 2°C
Powered by Dark Sky

09.01.2020 / 20:00 Intervjui - Esad Bajtal za Vijesti.ba

Briga o "konstitutivnosti" naroda je lažna baš kao i sam taj pojam

Briga o "konstitutivnosti" naroda je lažna baš kao i sam taj pojam
Esad Bajtal / Vijesti.ba
Premijer Hrvatske Andrej Plenković sastao se u srijedu u Parizu s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom. Plenković je i ovu priliku iskoristio da se otvoreno umiješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.

"Mi želimo pomoći BiH na evropskom putu, kao i drugim zemljama jugoistočne Evrope. Isto tako želimo da sva tri konstitutivna naroda u BiH budu ravnopravna što zahtjeva reformu izbornog zakonodavstva. To je nešto što je pozicija Hrvatske već duže vremena i tu trenutnu situaciju treba popraviti", izjavio je Plenković.

Politički analitičar i sociolog Esad Bajtal kazao je u intervjuu za Vijesti.ba kako je „Plenkovićeva briga o konstitutivnosti naroda u BiH lažna baš kao i sam pojam.


Razgovarao: Haris Ljevo

Da li je Plenković sa premijerske funkcije ponovo poduzeo miješanja u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine, zalažući se za HDZ-ove antievropske prijedloge izmjena Izbornog zakona u BiH?

BAJTAL: Nije Plenkovićevo da „pomaže“ BiH, jer to niko od njega nije ni tražio. Također, briga o „konstitutivnosti naroda“ je lažna baš kao i sam taj pojam u svom namjenski ideologiziranom prevodu s engleskog jezika. Ono što se od njega očekuje jeste da konačno prestane odmagati, na takav i druge sofisticirane načine, put naše zemlje u EU. Bosni i Hercegovini ne treba ničija briga ZA, nego odsustvo uporne komšijsko-susjedske brige PROTIV nje. Građani BiH su sposobni i sami će rješavati sve svoje unutrašnje i vanjske probleme. I činiće to utoliko brže i učinkovitije ukoliko nepozvana susjedsko-komšijska „briga“ bude manja.

Je li ovim potezom i hitrim sastankom sa predsjednikom Francuske premijer Hrvatske želio da trasira put budućeg djelovanja novog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića? Da li je cilj Plenkovićeve posjete Macronu da na neki način natjera Milanovića na nastavak agresivne politike Hrvatske prema BiH?

BAJTAL: Možemo razmišljati na razne načine o tom sastanku i razgovoru, ali ne možemo sa sigurnošću ništa tvrditi, jer, psihološki govoreći, nema načina da saznamo šta se krije i mota u nečijoj glavi. Pa ni Plenkovićevoj. To samo on zna. Ali, logika i dosadašnje iskustvo sa HDZ-ovskim dušebrižjem za BiH, govori nam da ni tako nešto nije nemoguće. Uostalom, gorčina nedavnog izbornog poraza te stranke, očito traži neku vrstu kompenzacije tog unutrašnjeg poraza na vanjskom planu. Nažalost, koncept velikodržavlja devedesetih godina prošlog vijeka u susjedstvu i komšiluku još nije napušten.

Stiče se dojam da HDZ i Plenković namjeravaju i na ovaj način ostaviti u naslijeđe Milanoviću svoju agresivnu politiku na diplomatskom polju prema Bosni i Hercegovini, dok sa druge strane ostaje upitno da li će Milanović pristati na HDZ-ove i Plenkovićeve smjernice u vanjskoj politici, posebno u vanjskoj politici prema Bosni i Hercegovini. Kako gledate na to?

BAJTAL: To je pitanje za novoizabranog predsjednika Hrvatske Po obećanjima i retorici koju smo mogli čuti u noćnim satima nakon izborne pobjede, mogao bi se, možda, očekivati neki zaokret u njegovom dosadašnjem odnosu prema BiH, ali politici i političarima nikad ne možete vjerovati. Uostalom, i srećom, ma šta bilo da je u pitanju, naš put ka euroatlantskim integracijama neće zavisiti od malih balkanskih, nego od velikih svjetskih igraća na međunarodnoj političkoj sceni. Od onih istih koji su agresiju na BiH devedesetih dopustili, a '95 zaustavili. I to ne iz svoje ljubavi prema nama, nego naprosto vođeni logikom vlastitih geopolitičkih i geostrateških interesa. Bilo bi dobro, a i za njih, i za nas, korisnije, da su Plenković i Milanović svjesni te planetarno-političke elementarnosti. Dakle, vidjećemo.

Da li je pomalo čudna i Plenkovićeva zabrinutost za neformiranje vlasti u BiH, s obzirom na činjenicu da vlast nije formirana samo u Federaciji i da taj proces upravo blokira HDZ?

BAJTAL: Nije, kako rekoh, njegova briga da brine naše bh. brige. Ima dovoljno i svojih, unutrašnjih, HDZ-ovskih briga, koje će postizborni poraz HDZ-a otkriti i otvoriti u svoj njihovoj bolnoj širini i dubini. U tom slučaju istinska briga ZA vlastite, unutrašnje državne i stranačke probleme, bila bi mnogo djelotvornija od dosadašnje PROTIV bosanske politike.


(Vijesti.ba)

Izdvajamo