BiH - Analiza

Sudovi u BiH sve opterećeniji, spora imenovanja gomilaju probleme

Sudovi u BiH sve opterećeniji, spora imenovanja gomilaju probleme
Foto: Detektor
Dugotrajni sudski postupci i sve veći broj neriješenih predmeta ukazuju na nedostatak sudija i neravnomjernu opterećenost sudova, a sagovornici Detektora upozoravaju da spore procedure imenovanja dodatno usporavaju rad i ostvarivanje prava građana na pravdu u razumnom roku.

Advokat i nekadašnji sudija Vlado Adamović smatra da su opterećenost sudova i organizacija rada sistemska pitanja, piše Detektor.

“Sudac koji ima u ormaru 800 spisa, pretpostavkom će biti neefikasan jer on fizički ne može da stigne da popiše naredbe u tim spisima za mjesec dana, a kamoli nešto ozbiljno. Osim toga, i da hoće da sudi, zamislite situaciju u kojoj organizujete deset suđenja dnevno”, ističe Adamović i dodaje da Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) treba voditi računa o stepenu opterećenosti pojedinih sudova.

Prema podacima VSTV-a iz oktobra, najveći nedostatak bilježe Općinski sud u Sarajevu, kojem nedostaje 35 sudija, zatim Osnovni sud u Banjoj Luci sa 16, Sud BiH sa 15 i Kantonalni sud u Sarajevu sa 14 nepopunjenih mjesta.

VSTV ukazuje da se sudovi suočavaju s različitim obimom priliva predmeta i stepenom opterećenosti sudijskog kadra, što se može odraziti i na mogućnost sudija da ostvare propisanu godišnju normu. Ove razlike, kako navode u VSTV-u, nije moguće sagledavati isključivo kroz odnos broja zaprimljenih predmeta i raspoloživog broja sudija, već je potrebno uzeti u obzir i obavezu osiguravanja dostupnosti pravde građanima. VSTV naglašava da nedovoljan broj sudija sam po sebi ne može biti osnov za svrstavanje među sudove s lošijim rezultatima rada.

Prema odgovoru VSTV-a, nedostatak sudijskog kadra usporava rješavanje predmeta, smanjuje broj zakazanih i održanih ročišta, povećava broj odgađanja rasprava i stvara nove zaostatke. Problem dodatno otežava nedovoljan broj nesudskog, administrativnog i tehničko-pomoćnog osoblja. Uprkos kadrovskim deficitima, iz VSTV-a podsjećaju da su predsjednici sudova zakonski obavezni hitne predmete tretirati prioritetno.

Da nedostatak sudija nije samo pitanje statistike, već problem koji neposredno utiče na organizaciju rada i kontinuitet postupaka pokazuje i primjer Suda BiH. Minka Kreho, predsjednica Suda BiH, nedavno je upozorila na dodatno pogoršanje kadrovske situacije, navodeći da Sud trenutno ima 42 sudija i da su tokom ove godine četiri otišla u penziju, dok se naredne godine očekuje odlazak još osam.

“Znamo da će finansijske provjere trajati jedan duži period, tako da sam ja odmah, po odlasku svakog od ovih sudija, njihove predmete, da ne bi stajali, rasporedila u postojeća vijeća i oni su već u radu. Međutim, iduće godine će to biti malo teži problem”, ranije je izjavila Kreho.

U Vrhovnom sudu Republike Srpske trenutno radi 25 sudija, uključujući predsjednika, dok je VSTV u maju odobrio proširenje sistematizacije sa 26 na 30 sudijskih pozicija. Prema novoj sistematizaciji, tako je upražnjeno pet mjesta.

“Postojeći sastav od 25 sudija ulaže maksimalne napore, ali, realno, ne može u punom kapacitetu i u optimalnim rokovima odgovoriti stalnom rastu obima posla i prilivu predmeta”, kažu iz Vrhovnog suda RS-a.

U prvih devet mjeseci tekuće godine Vrhovni sud RS-a imao je 4.680 predmeta u radu, a broj neriješenih povećan je sa 2.462 u 2025. na 2.861 u 2026. godini. Najveći zaostatak bilježi Upravno odjeljenje, s više od 2.000 neriješenih predmeta. VSTV je raspisao konkurs za osam sudija i u sudu očekuju da se sprovede u najkraćem roku.

Spore procedure imenovanja

U Vrhovnom sudu Federacije BiH, od sistematizovanih 58 sudijskih pozicija, početkom novembra bilo je zaposleno 50 sudija, uključujući predsjednika Suda i sudiju koji je stalni član VSTV-a. U toku je postupak imenovanja šest sudija. U Vrhovnom sudu FBiH navode da izazov predstavlja i Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, za koji se očekuje povećanje priliva predmeta, dok postupak provjere imovine i interesa imenovanih sudija dodatno usporava njihov dolazak na funkciju.

Ukazuju u Vrhovnom sudu FBiH da imenovanje ne znači i da sudija odmah počinje raditi. Kao primjer su naveli sudiju imenovanog u januaru 2026., nakon konkursa u novembru 2025., koji je dužnost počeo obavljati tek u augustu 2026. godine. Zbog dugotrajnih provjera, predsjednici kantonalnih sudova i predsjednik Vrhovnog suda FBiH uputili su zajedničku inicijativu za hitnu izmjenu Zakona o VSTV-u.

Mira Smajlović, bivša sutkinja Suda BiH a sada advokatica, smatra da VSTV mora unaprijediti organizaciju i kapacitete za provođenje provjera imovinskog stanja i interesa kandidata kako bi se one završavale u kraćem roku.

“Slažem se da treba provjera. Međutim, treba se Visoko sudsko i tužilačko vijeće personalno osnažiti u svom kapacitetu da se to radi jednim tempom koji je zadovoljavajući, da se ne čeka kad sudija bude izabran na jednu poziciju, da zbog provjere imovinskog stanja se čeka da stupi na dužnost. Dodatne provjere, koje ranije nisu bile, one imaju opravdanje. Međutim, način na koji se to radi ne opravdava toliku sporost, da nakon izbora sudije, dok stupi na dužnost, prođe jako dug vremenski period, koji, naravno, šteti na kraju i ugledu pravosuđa”, ističe Smajlović.

Prema njenim riječima, građani su nezadovoljni sporošću ostvarivanja pravde.

“Ali ključni je problem nedostatak kadrova i to je do Vijeća kao institucije koja vrši izbor funkcionera u pravosuđu”, zaključuje Smajlović.

Različita opterećenost sudova

U nekim sudovima su popunjena sva sistematizirana sudijska mjesta. U Kantonalnom sudu u Širokom Brijegu radi pet sudija, uključujući predsjednicu Katicu Artuković, a prema podacima iz CMS-a, na dan dostavljanja odgovora imali su 1.516 otvorenih predmeta. Iz Suda navode da svaki sudija ima dovoljno predmeta da ostvari propisanu normu, da je njihov trenutni broj optimalan i da nema potrebe za izmjenom sistematizacije.

Slična situacija je i u Osnovnom sudu u Vlasenici, koji broji pet sudija i predsjednicu. Prema posljednjem izvještaju, na kraju oktobra u radu su imali 859 predmeta. Iz ovog suda navode da su predmeti ravnomjerno raspoređeni među sudijama i da se za sada ne suočavaju s problemom nedostatka predmeta za ostvarivanje norme.

Smajlović upozorava da problem opterećenosti postoji od početka reforme pravosuđa, jer broj sudija nije pravilno procijenjen u odnosu na očekivani priliv predmeta. Prema njenim riječima, u pravosuđu širom BiH svakodnevno nedostaje najmanje 30 posto nosilaca pravosudnih funkcija, zbog penzionisanja, bolesti i prelaska na druge pozicije.

Iz VSTV-a pojašnjavaju da popunjavanje sudijskih i drugih pozicija zavisi i od budžetskih sredstava koje odobrava izvršna vlast, zbog čega je adekvatna finansijska podrška jedan od preduslova za efikasan rad sudova i ostvarivanje prava građana na suđenje u razumnom roku.

Kao dio mjera za ublažavanje problema, VSTV navodi privremeno upućivanje sudija u druge sudove i preraspodjelu dijela predmeta iz sudova s prekomjernim prilivom i zaostacima u rad drugih sudova. Vijeće također kontinuirano prati rezultate rada sudova i provodi planove rješavanja predmeta, koji se primjenjuju od 2011. godine. Njihovom primjenom, prema podacima VSTV-a, riješeno je više od dva miliona najstarijih predmeta.

(Vijesti.ba)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Povezano

Izdvajamo