BiH - Muško zdravlje

Rak prostate u BiH godišnje odnese oko 450 života, ljekari upozoravaju na važnost ranog otkrivanja

Rak prostate u BiH godišnje odnese oko 450 života, ljekari upozoravaju na važnost ranog otkrivanja
Foto: Medicana

Karcinom prostate jedan je od najčešćih malignih tumora kod muškaraca. U Bosni i Hercegovini je po učestalosti treći najčešći karcinom kod muškaraca, (iza karcinoma pluća i kolorektalnog karcinoma). Godišnje se dijagnosticira između 1.000 i 1.200 novih slučajeva, dok od ove bolesti život izgubi oko 450 muškaraca.

- Statistički podaci Zavoda za javno zdravstvo pokazuju da rak prostate čini oko 10% do 13,7% svih registrovanih slučajeva raka kod muškaraca u zemlji. Također, prema zvaničnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), uvršten je među tri vodeća uzročnika smrti od raka kod muškaraca - navodi prim. dr. Jadranka Jovović, subspecijalistkinja medicinske onkologije u bolnici Medicana Sarajevo.

Doktorica Jovović dodaje kako je zabrinjavajući podatak da klinički centri širom zemlje bilježe kontinuirani porast broja pacijenata oboljelih od raka prostate.

- Lokalni podaci unutar kantonalnih i regionalnih bolnica pokazuju skokove u broju novootkrivenih slučajeva, a u pojedinim regijama zabilježen je porast od čak 33 posto u proteklim godinama - ističe doktorica.

Starosna dob je najznačajniji faktor rizika za karcinom prostate. Više od 95 posto slučajeva dijagnosticira se kod muškaraca starijih od 50 godina, dok prosječna dob oboljelih u trenutku postavljanja dijagnoze iznosi oko 64 godine. Nasljedni karcinom prostate prisutan je u pet do deset posto slučajeva, a rak prostate kod brata ili oca povećava rizik obolijevanja dva do tri puta.

Bolest dugo može biti bez simptoma

Karcinom prostate obično je spororastući tumor i dugo može biti bez simptoma.

- Prvi simptomi se javljaju u kasnijoj fazi bolesti, uslijed uvećanja prostate i opstrukcije mokraćne cijevi. Simptomi su otežano i usporeno mokrenje, prekid mlaza urina, osjećaj pritiska na mokraćnu bešiku, češći nagon za mokrenjem, osobito noću, kao i krv u mokraći. Ako je bolest proširena (metastazirala) javljaju se koštani bolovi zbog metastaza u rebrima, zdjelici i kralježnici, otok donjih ekstremiteta iskrotuma, malaksalost, malokrvnost, gubitak tjelesne težine, te pogoršanje opšteg stanja. Najčešća mjesta širenja (metastaziranja) prostate u udaljene organe su: limfni čvorovi, kosti (karlica, kičma rebra), jetra i rjeđe mozak - pojašnjava prim. dr. Jovović.

Ljekar porodične medicine kod pacijenata s prisutnim simptomima indicira dodatnu dijagnostiku, laboratorijske analize, ultrazvučni pregled male karlice i određivanje serumskog PSA, odnosno prostata specifičnog antigena.

- Generalno, PSA vrijednost veća od 10 ng/ml gotovo uvijek ukazuje na postojanje karcinoma prostate. Međutim, povišen PSA se, pored karcinoma prostate, može naći i kod pacijenata s benignim oboljenjima prostate, kao što su benigna hipertrofija, upala i infekcije prostate i stasnje nakon biopsije prostate. Pravilo je da nizak nivo PSA ne isključuje postojanje karcinoma - naglašava doktorica.

Na osnovu simptoma i/ili nalaza povišenog PSA, posebno kod muškaraca starijih od 50 godina, ljekar porodične medicine upućuje pacijenta specijalisti urologu. Urolog će uraditi DRE (digitorektalni pregled) a onda ukoliko je nalaz sumnjiv uradit će se biopsija prostate metodom transrektalne ultrasonografije (TRUS).

Biopsija je jedina metoda kojom se može potvrditi karcinom prostate. Broj isječaka koji se uzima kreće se od 6 do 12 (isječci se uzimaju iz oba režnja prostate). Uzorci tkiva prostate šalju se patologu, koji ih posebno obrađuje i mikroskopski analizira.

- Za određivanje stadija karcinoma prostate u savremenoj onkologiji koristi se TNM klasifikacija. Na osnovu stepena proširenosti bolesti razlikujemo lokalizovanu, (bolest ograničena na prostate bez proboja capsule), lokalno uznapredovalu ( širenje u regionalne limfne čvorove) i metastatsku bolest (Udaljeni limfni čvorovi, kosti, jetra, i rjeđe mozak). Pacijenti s patohistološki potvrđenom dijagnozom prezentuju se na konzilijum za maligne bolesti uroloških lokalizacija. Konzilijum djeluje kao multidisciplinarni tim specijalista, u čijem sastavu su onkolog, urolog, patolog i radiolog (medicinske dijagnostike), odnosno radijacijski onkolog. Konzilijum definiše modalitete liječenja, kao i redoslijed liječenja ukoliko je riječ o kombinovanoj terapiji - navodi doktorica iz bolnice Medicana Sarajevo.

Rana dijagnostika značajno povećava šanse za izlječenje

Karcinom prostate danas se može izuzetno uspješno liječiti ukoliko se otkrije na vrijeme. U ranim fazama, kada je tumor ograničen na samu prostatu, petogodišnja stopa preživljavanja iznosi gotovo 99 posto.

- Takvi pacijenti često imaju normalan životni vijek i češće umiru od starosti ili drugih bolesti nego od samog karcinoma. S druge strane, ako se rak prostate otkrije u uznapredovaloj ili metastatskoj fazi bolesti, kada se proširi na kosti i druge organe, bolest je neizlječiva, a liječenje postaje znatno složenije. Ipak, moderne terapije omogućavaju da se rak prostate, čak i u stadiju proširene bolesti, tretira kao hronična bolest s kojom se živi dugi niz godina - ističe prim. dr. Jovović.

Savremene mogućnosti liječenja i personalizirana terapija

Mogućnosti liječenja karcinoma prostate značajno su napredovale. U savremenoj onkologiji primjenjuju se hormonska terapija, hirurška kastracija, hemoterapija, radioterapija, radikalna prostatektomija, kao i nove personalizovane terapije ciljanim lijekovima.

Osnovni cilj terapije je onemogućiti stvaranje i djelovanje muških polnih hormona (testosterona) koji stimulišu rast tumora.

Pri odlučivanju o liječenju bolesnika s karcinomom prostate pristup treba biti individualiziran, uz uvažavanje stadija bolesti, gradusa tumora (Gleason score), gensko-molekularnog profila tumora, ali i životne dobi bolesnika, njegovog općeg stanja i komorbiditeta, kao i bolesnikovih osobnih stavova i želja. Osnov liječenja karcinoma prostate je primjena standardne hormonske terapije ADT (Terapija deprivacije androgena).Tu spadaju lijekovi iz grupe: LHRH agonista, koji se primjenjuju kao bazična terapija u svim fazama bolesti sa ciljem da “spusti” nivo testosterona na kastracioni nivo. Mogućnosti liječenja karcinoma prostate su nevjerovatno napredovale - kaže doktorica.

Novi iskorak predstavlja primjena hormonske terapije nove generacije, odnosno intenzifikacija standardne hormonske terapije.

- Kada bi rak postao otporan na standardnu hormonsku terapiju, mogućnosti terapije su ranije bile iscrpljene. Danas je uvedena nova generacija androgenih inhibitora (ARPI). To su lijekovi poput abiraterona, enzalutamida, apalutamida i darolutamida, koji uspijevaju blokirati muške hormone čak i unutar same ćelije tumora. Uveden je concept multimodalne I trostruke ( kombinovane terapije) koja je uz hormonsku uključivala i primjenu hemioterapije (lijek Docetaxel). Kod uznapredovalog raka prostate više se ne čeka da prva terapija otkaže, nego se odmah kombinuju standardni ADT lijekovi sa lijekovima nove generacije (ARPI) sa ili bez hemiotarpaije - navodi doktorica.

Revolucija u tretmanu raka prostate je personalizovana (precizna terapija)

To znači da se u savremenoj onkologiji prešlo sa starog pristupa liječenja “jedna terapija za sve pacijente” na novi terapijski pristup zasnovan na molekularno genomskom profilisanju svakog tumora ponaoso ( tzv. personalizovana medicina). Danas se kod pacijenata, naročito kod onih sa uznapredovalim ili metastaskim stadijem bolesti radi sveobuhvatno gensko testiranje (NGS – sekvenciranje nove generacije), da se otkriju specifične mutacije u DNK tumora – Koje direktno diktiraju izbog najjefikasnijeg lijeka za pacijenta.

- Ključne stubove personalizovanog liječenja čine PARP inhibitori, koji se primjenjuju kod pacijenata kod kojih je gensko testiranje tumora pokazalo BRCA1/BRCA2 ili ATM mutacije. To su lijekovi poput olapariba, rukapariba ili nirapariba.Uništavaju isključivo tumorske ćelije, dok zdrave ćelije ostaju pošteđene. Drugi stub terapije čini imunoterapija ali je rezervisana za malu podgrupu pacijenata sa karcinomom prostate kod kojih se genskim profilisanjem tumora dokaže specifični genski marker tzv MSI-H ili dMMR što se nađe kod svega 2-3 % pacijenata sa uznapredovalim karcinomom. Imunoterapija se za karcinom prostate se daje isključuivo u metastatskoj fazi bolesti nakon neuspjehga prethodnih linija liječenja - pojašnjava prim. dr. Jovović.

Jedan od novih terapijskih pristupa je i radioligandna terapija PSMA, koja se koristi u dijagnostici i terapiji raka prostate.

- Pomoću PET/CT skenera PSMA-Ga68 precizno se lociraju molekuli na površini ćelija raka prostate bilo gdje u tijelu, odnosno vizueliziraju se primarni tumor i mikrometastaze karcinoma. Drugi korak je terapijska primjena radioaktivnog izotopa Lutecijum-177 PSMA, koji se unosi u organizam intravenozno i potom veže direktno za PSMA receptore ćelije raka. Tumor se uništava precizno, iznutra, ostavljajući okolno zdravo tkivo netaknutim - objašnjava prim. dr. Jovović.

Prema navodima doktorice, terapija Lutecijumom-177 PSMA u Bosni i Hercegovini dostupna je u Centru za radioterapiju Affidea IMC u Banjoj Luci.

Izazovi u dijagnostici i liječenju u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini i dalje postoje značajni izazovi u ranom otkrivanju i liječenju karcinoma prostate. Među glavnim problemima su izostanak organizovanog programa ranog otkrivanja karcinoma (skrininga), nedovoljna svijest muške populacije o bolesti (kasno javljanje ljekaru) I problem dostupnost inovativnih lijekova kao i povremene nestašice ključnih onkoloških lijekova.

- Za razliku od zemalja Evropske unije, u BiH ne postoje državni programi koji sistemski pozivaju muškarce određene dobi na preventivne preglede. Rano otkrivanje se svodi na oportunističko testiranje, odnosno na ličnu inicijativu pacijenta kada sam zatraži uputnicu za urologa ili na preporuku ljekara tokom nekog drugog pregleda - upozorava prim. dr. Jovović.

- Tradicionalni mentalitet često nalaže da se ljekaru ide tek kada simptomi postanu neizdrživi ili se jave jaki bolovi u kostima, što je kod karcinoma prostate znak da je bolest već uznapredovala ili metastazirala. Problem su i duge liste čekanja, jer put pacijenta od porodičnog ljekara, preko laboratorije i PSA testa, pa do urologa i biopsije često traje mjesecima zbog komplikovanog sistema i nedostatka kadra - ističe doktorica.

Dostupnost inovativnih lijekova za terapiju karcinoma prostate djelimična je i neujednačena. Ipak, postoje i pozitivni pomaci. U Kantonu Sarajevo su od kraja 2024. godine formalno ukinute liste čekanja za onkološke pacijente koji su se nalazili na federalnim listama Fonda solidarnosti. Vlada Kantona Sarajevo i Zavod zdravstvenog osiguranja KS preuzeli su finansiranje i osigurali poseban kantonalni program koji pokriva 65 prioritetnih i inovativnih lijekova, čime je za oko 900 pacijenata omogućeno da dobiju terapiju bez čekanja na nivou Federacije BiH.

- Međutim, udruženja pacijenata naglašavaju važnu razliku između ukidanja administrativne liste čekanja i stvarne dostupnosti terapije. U praksi se pacijenti i dalje bore s povremenim nestašicama novih lijekova i citostatika na terenu, te su prinuđeni da ih sami nabavljaju, uz mogućnost naknadne refundacije sredstava preko FZZO-a. Dostupnost inovativnih lijekova za onkološke pacijente u drugim kantonima Federacije i dalje je nezadovoljavajuća - kaže doktorica.

Redovne kontrole važne su i nakon završetka liječenja

Nakon završetka liječenja karcinoma prostate, redovne kontrole i praćenje pacijenta od presudne su važnosti za rano otkrivanje povratka bolesti i uspješno upravljanje neželjenim efektima terapije.

- Prvi znak da se karcinom potencijalno vratio najčešće je rast vrijednosti PSA u krvi, mnogo prije nego što se pojave bilo kakvi fizički simptomi - objašnjava prim. dr. Jadranka Jovović.

Najvažniji alat za praćenje je PSA test, a snimanja, poput skenera, magnetne rezonance, scintigrafije kostiju ili PSMA-PET-a, ne rade se rutinski, već kada PSA počne rasti ili ako pacijent razvije nove simptome.

- BiH se nalazi na tranzicijskom putu, gdje postoji veliki raskorak između tehničkih mogućnosti liječenja s jedne strane i niske svijesti muškaraca o neophodnosti preventivnih pregleda s druge strane. Ljekari i tehnologija u BiH mogu uspješno da se izbore s karcinomom prostate ako se pacijent pojavi na vrijeme. Ključni korak koji nedostaje jeste podizanje svijesti kod muškaraca starijih od 50 godina, odnosno starijih od 45 godina ako postoji porodična anamneza karcinoma prostate, da jednom godišnje urade PSA test iz krvi i odu na urološki pregled, jer u ranoj fazi ova bolest nema nikakvih simptoma - zaključuje prim. dr. Jadranka Jovović, subspecijalistkinja medicinske onkologije u bolnici Medicana Sarajevo.

(Vijesti.ba)

Chat čitatelja

NAPOMENA - Portal Vijesti.ba zadržava pravo da obriše neprimjeren sadržaj bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u chatu nisu stavovi redakcije portala Vijesti.ba.

Izdvajamo