
Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH) počeo je reviziju posmrtnih ostataka u 12 mrtvačnica i spomen-kosturnica koja bi trebala omogućiti nove identifikacije, ali i provjeru mogućih zamjena identiteta iz perioda kada su žrtve identifikovane klasičnom metodom.
Kako kažu iz INO-u BiH, posljednjom revizijom iz 2018. je utvrđen identitet 121 osobe, dok su u više od 900 slučajeva identifikovani posmrtni ostaci koji su se pridodali već ranije identifikovanim, odnosno ukopanim žrtvama.
Više od 2.000 posmrtnih ostataka
U 12 mrtvačnica i spomen-kosturnica nalazi se nešto više od 2.000 posmrtnih ostataka, odnosno slučajeva koji se odnose na žrtve proteklog rata koje do sada nisu identifikovane.
Prema riječima glasnogovornice INO-a Emze Fazlić, na ovaj način se želi dobiti detaljno stanje u svim mrtvačnicama i spomen-kosturnicama kako bi se eventualno došlo do novih identiteta, ali i kako bi se riješile identifikacije u odnosu na one posmrtne ostatke za koje su došli rezultati DNK analize. U više od 2.000 neidentifikovanih žrtava spadaju i one koje imaju DNK profil, ali porodice nisu pristupile samoj zvaničnoj identifikaciji.
"Jasno će se diferencirati ti slučajevi, raditi na identifikaciji i apelovanju na porodice da izvrše tu konačnu identifikaciju i ukop žrtava. S druge strane će se pregledati svi ostali slučajevi, uključujući i one potencijalne na koje se sumnja da bi mogli biti posmrtni ostaci koji nisu do sada identifikovani, a koji su možda zapravo posmrtni ostaci koji se tu nalaze duži period zbog eventualne, nenamjerne, zamjene identiteta", rekla je za Detektor Fazlić.
U INO-u vjeruju da se veliki broj neidentifikovanih posmrtnih ostataka pojavio zbog pogrešaka prilikom klasičnih identifikacija koje su vršene do 2000. godine, prije DNK analiza. U tom periodu klasičnom metodom je identifikovano više od 8.000 žrtava. Fazlić pojašnjava da klasična metoda podrazumijeva prepoznavanje odjevnih i ličnih predmeta koji su pronađeni pored posmrnih ostataka.
Institut poduzima dodatne napore kako bi potaknuli porodice koje su svoje najmilije identifikovale klasičnom metodom da daju uzorke krvi, kako bi se na taj način otklonila svaka sumnja u eventualnu pogrešnu identifikaciju.
Stopostotna potvrda
Iz Instituta naglašavaju da to ne znači da će neka od porodica koje su već ukopale svoje najmilije ostati bez posmrtnih ostataka, a ako dođe do podudaranja sa DNK profilom, imat će se zvanična i stopostotna potvrda da je žrtva ustvari pronađena.
"U suprotnom, ako ne izvršimo ovu provjeru, postoji zapravo rizik da neke porodice nikada ne pronađu svoje najmilije, jer su oni usljed svih ovih okolnosti ukopani pod nekim drugim imenom", kaže Fazlić.
Prema njenim riječima, kolege iz INO-a su intenzivno radile na području Bugojna, gdje je većina porodica koje su identifikovale svoje najmilije klasičnom metodom dala uzorke krvi i nisu imali nikakvih primjedbi jer im se detaljno objasnilo šta se radi i šta to znači.
U Bosni i Hercegovini do sada je identifikovano više od 23.000 žrtava rata, a gotovo trećina je identifikovana klasičnom metodom prepoznavanja – uz pomoć garderobe i drugih predmeta koji su pronađeni u grobnici. Da bi se problem pogrešnih identifikacija riješio, potrebno je da porodice koje su klasičnom metodom utvrdile identitet srodnika daju uzorke krvi kako bi se uradila DNK analiza.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja