Bh. naučnik s iskustvom u NASA-i razvio model raspodjele svjetskog bogatstva

Radi se o hipotetičkom scenariju koji pokazuje koliko je proces smanjenja ekonomske nejednakosti složen, ali i kako matematika može pomoći u njegovom mjerenju i razumijevanju.

O toj temi govorio je prof. dr. Migdat Hodžić sa International University of Sarajevo na javnom predavanju 'Balansiranje bogatstva zajednica: Matematički fundament' u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), u organizaciji Odjeljenja prirodnih i matematičkih nauka ANUBiH.

Predavača je predstavila akademkinja Mirjana Vuković, ističući njegov bogat naučni i profesionalni opus: sedam patenata u SAD-u, devet objavljenih knjiga, više od 200 naučnih radova i vipe od 120 tehničkih izvještaja, kao i iskustvo u vođenju više od 100 visokotehnoloških projekata u Evropi i SAD-u. Među institucijama i kompanijama za koje je radio su NASA, IBM, Dell, Hughes Aircraft i Lawrence Livermore National Laboratory. Njegovo profesionalno iskustvo obuhvata i rad u istraživačkim i obrazovnim institucijama u SAD-u, Kini, Australiji, Evropi i drugim dijelovima svijeta

U središtu predavanja bilo je pitanje kako matematički izmjeriti nejednakost u raspodjeli bogatstva i razviti model koji bi omogućio njeno postepeno smanjenje. Polazište istraživanja je 'Lorenzova kriva', grafički i matematički pokazatelj raspodjele bogatstva u jednoj zajednici, na osnovu kojeg je italijanski statističar Gini Corrado razvio poznati 'Gini koeficijent' za mjerenje nejednakosti.

- Ono što me fasciniralo kod Lorenzove krive jeste mogućnost da je iskoristim kao sredstvo za pokazivanje koliko socijalna davanja mogu imati pozitivan utjecaj na ekonomiju, posebno kad se kombinuju s investiranje i poreznom politikom, istakao je prof. dr. Hodžić.

U istraživanju profesor je razvio detaljan matematički model Lorenzove krive, definišući sedam grupa stanovništva prema nivou bogatstva (superbogate, bogate, gornju srednju klasu, srednju srednju klasu, donju srednju klasu, siromašne i izrazito siromašne).

Na osnovu takve podjele razvio je rekurzivni algoritam koji simulira proces uravnoteženja raspodjele bogatstva putem socijalnih davanja. Prema predstavljenom modelu, idealna raspodjela bila bi ona u kojoj bi, na primjer 1 posto stanovništva posjedovao 1 posto ukupnog bogatstva, 50 posto stanovništva 50 posto bogatstva i tako dalje.

U grafičkom prikazu Lorenzove krive takvo stanje predstavljala bi prava linija, dok odstupanje od toga pokazuje stepen nejednakosti u društvu. Govoreći o stanju u svijetu, prof. dr. Hodžić upozorio je na slabljenje položaja srednje klase koja predstavlja važan pokazatelj ekonomske ravnoteže društva.

- Srednja klasa gubi korak. A srednja klasa je centralni dio ove krive koji, ustvari, definiše dubinu nejednakosti. Ako srednja klasa gubi korak, onda čitavo društvo gubi korak, naglasio je Hodžić.

Osvrćući se na Bosnu i Hercegovinu, profesor je kazao da se, prema analizi koju je predstavio, naša zemlja nalazi približno u sredini kad je riječ o raspodjeli bogatstva. U poređenju sa zemljama regiona, prema njegovim nalazima, Hrvatska i Slovenija imaju ravnomjerniju raspodjelu, dok je Bosna i Hercegovina u povoljnijem položaju u odnosu na neke druge zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države.

Jedna od važnih mogućnosti primjene tog modela jeste njegovo korištenje u analizi ekonomskih i socijalnih politika. Model omogućava promjenu parametara socijalnih davanja, praćenje njihovog utjecaja na različite grupe stanovništva i procjenu vremena potrebnog za postizanje uravnoteženije raspodjele bogatstva.

- Matematika je tu da vam pomogne. Egzaktna je i omogućava da budemo kvantitativni, da znamo konkretne parametre i brojeve. Na osnovu modela možemo analizirati gdje i kako treba djelovati, koliko treba vremena i kako se socijalna davanja mogu prilagoditi različitim grupama - pojasnio je prof. dr. Hodžić.

Dalji pravac njegovog istraživanja jeste povezivanje socijalnih davanja s investiranjem i poreznom politikom, uzimajući u obzir rizike koje investicije nose. Cilj je matematički ispitati može li kombinacija ta dva pristupa istovremeno doprinijeti povećanju ukupnog bogatstva zajednice, smanjenju ekonomskih nejednakosti i umanjenju rizika u odnosu na pristup koji se oslanja isključivo na investiranje i poreznu politiku.

Prof. dr. Migdat Hodžić trenutno je angažovan na International University of Sarajevo, predaje predmete iz primijenjene matematike i inženjerstva. Zajedno s tim univerzitetom nedavno je osnovao Laboratoriju za umjetnu inteligenciju, a već tri godine uspješno vodi i AI firme u Silicijumskoj dolini, SAD-u i Sarajevu. Doktorirao je elektrotehniku i računarstvo na Univerzitetu Santa Clara u SAD-u, a dobitnik je i prestižne Fulbrightove istraživačke stipendije. Jedan je od osnivača Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS).

- Javnim predavanjima i predstavljanjem savremenih naučnih istraživanja Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine nastavlja otvarati prostor za dijalog između nauke i društva, približavajući složena naučna pitanja široj javnosti i ukazujući na njihov značaj za razumijevanje savremenih društvenih i ekonomskih izazova - saopćeno je iz ANU BiH.

(Vijesti.ba / Fena)