Ko je Alexander Alden Mulabdić: Agresivno lobirao za Dodika

Senatori su razmatrali mogućnost da već u utorak održe saslušanje o potvrđivanju Alexandera Aldena, trenutno višeg savjetnika državnog sekretara Marca Rubija, za ovu diplomatsku funkciju od velikog značaja. S obzirom na to da bi demokrate naredne godine trebale preuzeti kontrolu nad Senatom, republikanci su pod sve većim pritiskom da tokom završnog zasjedanja aktuelnog saziva ubrzaju potvrđivanje Trumpovih kandidata.

Nije jasno zašto Alden ovog puta nije dospio na dnevni red, ali kada se pojavi pred senatorima, vjerovatno će se suočiti s pitanjima o svom angažmanu iza kulisa u korist RS, teritorijalne jedinice Bosne i Hercegovine povezane s Rusijom.

Vladajuća struktura u Republici Srpskoj privukla je pažnju javnosti prošlog mjeseca, kada su dvojica Trumpovih najbližih savjetnika, James Blair i Chris LaCivita, posjetila ovaj entitet uoči izbora.

Vladajuću stranku u RS predvodi Milorad Dodik, bosanskohercegovački Srbin koji je bio pod američkim sankcijama zbog podrivanja mira u regiji, sve dok ih Trump prošle godine nije ukinuo. Zakonodavci iz obje američke stranke pozvali su Trumpa da ponovo uvede sankcije, dok Dodik nastavlja zagovarati otcjepljenje RS.

Unutar američke administracije, međutim, Aldena smatraju Dodikovim zagovornikom, navode osobe koje su razgovarale s portalom Semafor.

„Neki su ga nazivali ‘Srbinom u State Departmentu’“, rekao je jedan od izvora, dodajući da su „mnogi stavovi koje je zastupao gotovo identični onome što slušamo od Dodika“.

Druga osoba opisala je Aldena kao „glavnog pokretača američke politike prema Bosni i Hercegovini kada je riječ o Dodiku i Republici Srpskoj“, dodajući da su „njegovi tragovi prisutni u gotovo svim potezima Trumpove administracije tokom drugog mandata“.

Treći izvor izrazio je zabrinutost da bi „u naredne dvije godine Dodik mogao krenuti u otcjepljenje, kao posljedicu određenih političkih odluka u kojima je učestvovao Alden“.

Azerbejdžan, u kojem bi Alden trebao obavljati ambasadorsku dužnost, saveznik je Srbije u istočnoj Evropi, a njegov predsjednik također održava dobre odnose s Dodikom. Sjedinjene Američke Države istovremeno nastoje ograničiti ruski utjecaj u toj zemlji, što bi moglo predstavljati dodatni izazov za Aldena ukoliko njegova nominacija bude potvrđena.

„Ako su ove optužbe tačne, riječ je o izuzetno lošoj procjeni. To bi trebalo zabrinjavati svakoga ko preuzima dužnost američkog ambasadora“, izjavio je Jim O’Brien, koji je tokom administracije Joea Bidena obavljao funkciju pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.

Alden je ranije promijenio prezime iz Mulabdić, navode dva izvora. Trenutno radi kao posebni državni službenik i savjetuje Rubija, što mu omogućava da istovremeno ostane viši savjetnik kompanije Palantir. Njegovo prvo imenovanje na funkciju za koju je bila potrebna potvrda Senata nije realizirano zbog optužbi za neprimjereno ponašanje na radnom mjestu.

„Alden je iskusan zvaničnik za pitanja nacionalne sigurnosti koji pruža vrijedne savjete o politici, oslanjajući se na svoje bogato iskustvo i stručnost“, izjavio je portparol State Departmenta, dodajući da on „uživa puno povjerenje najvišeg rukovodstva Ministarstva vanjskih poslova“.

Govoreći o promjeni prezimena, portparol je rekao da je „Alden prije svega Amerikanac koji radi na unapređenju američke vanjske politike širom svijeta“.

„Prilično agresivan pristup“

Osobe koje su razgovarale s portalom Semafor navele su da je nedostatak osoblja u State Departmentu omogućio Aldenu da intervenira u korist saveznika Rusije u Bosni i Hercegovini prije nego što je Senat prije tri mjeseca potvrdio Brendana Hanrahana za pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja.

Pet izvora navelo je da je Alden u junu posjetio Bosnu i Hercegovinu, gdje je prisustvovao sastancima Vijeća za implementaciju mira, te da je evropskim zvaničnicima koji su učestvovali na sastancima prijetio posljedicama ukoliko ne prihvate američkog kandidata za čelnu poziciju u Uredu visokog predstavnika (OHR).

Delegaciju je predvodio zamjenik pomoćnika državnog sekretara za zapadnu i južnu Evropu Dan Lawton, ali je, prema riječima jednog od sagovornika, „bilo jasno da je Alden glavni i da želi progurati svog kandidata“.

„Dinamika je bila prilično agresivna i opresivna. Stalno je bio prisutan nad svima“, rekao je četvrti izvor.

Visoki predstavnik predvodi međunarodnu instituciju zaduženu za provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je prije tri decenije okončan krvavi rat u Bosni i Hercegovini.

Prethodni visoki predstavnik Christian Schmidt napustio je funkciju, navodeći kao razlog američki pritisak da se povuče.

Dodik se dugo protivio Schmidtu, kojeg smatra preprekom za otcjepljenje RS od Bosne i Hercegovine. Prošlog mjeseca izjavio je za jedan srbijanski medij da je od Trumpove administracije tražio da se „riješi“ visokog predstavnika u zamjenu za ukidanje određenih zakona.

Alden je lično odabrao američkog kandidata za Schmidta, italijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, navode dvije osobe koje je intervjuirao Semafor.

Pet izvora reklo je da je Alden upozorio kako bi SAD mogle obustaviti finansiranje OHR-a ukoliko evropski zvaničnici ne prihvate Landija. Evropski zvaničnici na kraju su odbacili njegovu kandidaturu.

U izvještaju demokratskih članova Predstavničkog doma iz septembra navedeno je da je Landi smatran osobom koja bi mogla „raditi ono što Dodik traži“.

Srdjan Blagovčanin iz organizacije Transparency International ocijenio je da je ovaj razvoj događaja najuočljiviji dokaz „šireg razilaženja između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država“ kada je riječ o Bosni i Hercegovini.

Visoki zvaničnik State Departmenta potvrdio je da je Alden prisustvovao sastancima zajedno s Lawtonom, kojeg je opisao kao osobu odgovornu za svakodnevno vođenje američke vanjske politike na Zapadnom Balkanu.

Pristup Trumpove administracije, prema njegovim riječima, predvodi Rubio, uz podršku zamjenika državnog sekretara Christophera Landaua, Hanrahana i drugih visokih zvaničnika i savjetnika.

„Osjećaj kao da vam neko drži nogu za vratom“

Dugotrajni zastoj u izboru novog visokog predstavnika prijeti ugrožavanju američkih planova za izgradnju gasovoda koji bi mogao smanjiti ovisnost Balkana o ruskom gasu.

Aldenova uloga u slabljenju institucije osnovane radi očuvanja regionalne stabilnosti nakon krvavog rata devedesetih godina mogla bi predstavljati ozbiljan razlog za zabrinutost senatora iz obje stranke.

Međutim, senatori bi mogli odlučiti da ne podrže njegovu nominaciju i zbog šire zabrinutosti zbog utjecaja Republike Srpske na Trumpovu administraciju.

Vlada ovog entiteta od 2025. godine potrošila je više od 11 miliona dolara na lobiranje kod američke administracije, pokazuju dokumenti dostavljeni američkom Ministarstvu pravde. Dodatna sredstva uložena su u neformalne aktivnosti, poput Dodikove posjete Trumpovom imanju Mar-a-Lago prošle sedmice.

To je približno četiri puta više nego što je RS potrošila na lobiranje u periodu od 2022. do 2024. godine.

„Zvaničnici koji učestvuju u urušavanju američke politike prema Bosni i Hercegovini i ometanju nadzora ovog odbora nad situacijom u regiji trebali bi snositi odgovornost za svoje saučesništvo u unapređenju lobističkih interesa na štetu mira u Bosni i Hercegovini“, izjavila je za Semafor Jeanne Shaheen, demokratska članica iz New Hampshirea i najviše rangirana članica manjine u Senatskom odboru za vanjske odnose.

Ona je ukazala na „gotovo potpuno odsustvo objašnjenja“ za, kako je navela, „duboko zabrinjavajuće odluke“ State Departmenta.

Iz RS nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

Jedan od pokazatelja Dodikovog rastućeg utjecaja, prema riječima jednog izvora, jeste i nedavna instrukcija State Departmenta američkoj ambasadi u Bosni i Hercegovini da masakr nekoliko hiljada Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine ne naziva genocidom, što je SAD odavno zvanično priznao, osim kada se govori konkretno o Memorijalnom centru Srebrenica.

Lawton je u međuvremenu, tokom svjedočenja pred Predstavničkim domom Kongresa, osudio ono što se dogodilo u Srebrenici i nazvao ga genocidom.

Landau je prošle godine u jednom obraćanju pozvao na vođenje politike prema Balkanu koja će „odražavati regionalne okolnosti i stvarnost“.

Visoki zvaničnik State Departmenta opisao je taj govor kao „jasnu viziju prioriteta Trumpove administracije“ u regiji, a posebno kao nastojanje da se „lokalni akteri podstaknu na pronalaženje lokalnih rješenja“.

„Događaji koji su uslijedili u potpunosti su potvrdili ispravnost politike koju provodi State Department“, dodao je zvaničnik.

„Akteri koji su destabilizirali situaciju napustili su funkcije, neustavni zakoni su povučeni, izbori su uspješno održani, a bosanskohercegovački lideri sada rade na formiranju novih vlada.“

Aleksandar Sasha Jovičić, predsjednik organizacije Srbi za Trumpa (Serbs for Trump), izjavio je za Semafor:

„Na kraju krajeva, Balkanu je potrebno partnerstvo i liderstvo, a ne odnos u kojem vam neko poručuje: ‘Vi ste naši potčinjeni robovi’, niti bilo kakav osjećaj da vam neko drži nogu za vratom. Takav je, dugi niz godina prije administracije predsjednika Trumpa, bio opći utisak koji je dolazio iz regije.“

Prostor za neslaganje

Trumpova administracija smatra Aldena, Trumpovog lojalistu koji je radio u State Departmentu tokom prvog predsjedničkog mandata, idealnim kandidatom za preuzimanje vođenja politike prema Kavkazu.

Visoki zvaničnik State Departmenta rekao je za Semafor da je administracija „uvjerena“ kako će Alden biti „izvanredan američki ambasador u Azerbejdžanu“.

Dodao je da ga njegovo bogato iskustvo u državnom i privatnom sektoru posebno kvalificira za unapređenje američkih interesa i „jačanje regionalne stabilnosti“.

„Ovo je Trumpova administracija. Njeni ambasadori su tamo da služe Trumpu. Nema sumnje da je Alden veoma lojalan, da pristupa stvarima transakcijski i da ima dobre veze“, rekao je peti izvor.

„Očigledno ima veoma dobar pristup Rubiju i ostalim visokim zvaničnicima na sedmom spratu State Departmenta.“

Njegov izbor potvrđuje da Trumpova administracija Aldenovo miješanje u kreiranje politike prema Bosni i Hercegovini „ne smatra problemom“, rekao je treći izvor.

„Ovoj administraciji ne nedostaje samopouzdanja, pa pretpostavljam da vjeruje da će od Kongresa dobiti sve što želi – u ovom slučaju potvrdu nominacije – jer to uglavnom i uspijeva.“

(Vijesti.ba)