
Budžetski deficit entiteta Republika Srpska dostigao je 1,2 milijarde KM, čime je probijen zakonski limit fiskalne odgovornosti.
Posljednjim rebalansom budžeta deficit je povećan na oko šest posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je dvostruko više od zakonom dozvoljenih tri posto. Do ovakvog rasta došlo je nakon povećanja ukupnog budžetskog okvira na 8,525 milijardi KM, pri čemu su rashodi rasli znatno brže od prihoda.
Ključni razlozi rasta deficita
Ovakvi pokazatelji dodatno produbljuju zabrinutost zbog stanja javnih finansija u RS, koja se istovremeno suočava s ozbiljnim problemima u energetskom sektoru, gašenjem privrednih subjekata i sve većim finansijskim opterećenjima.
Ekonomista Zoran Pavlović u razgovoru za BNTV upozorio je da je prekoračenje dozvoljenog deficita opasno, posebno zbog neizvjesnosti u vezi s novim zaduživanjem i namjenom novca koji se pozajmljuje. Ekonomista Milenko Stanić ukazuje na to da je u izbornoj godini, umjesto smanjenja potrošnje, došlo do izmjena propisa kojima se uređuje fiskalna odgovornost.
Kao ključne razloge rasta deficita ekonomista Bojan Kresojević ističe neracionalna davanja, navodeći primjer isplate 309 miliona KM Rašidu Serdarovu za projekat "Komsar" u koji je prethodno uloženo 8,6 miliona KM.
Među ostalim uzrocima navode se i isplata 110 miliona KM slovenačkoj firmi "Viaduct" zbog jednostranog raskida koncesionog ugovora na rijekama Vrbas, te netransparentni budžetski rashodi.
Damjan Ožegović iz organizacije Transparency International Bosna i Hercegovine ukazao je na učestale ad hoc rebalanse budžeta u predizbornim periodima i opšte budžetske stavke bez jasne namjene i konačnog ishoda.
Prestanak proizvodnje i stečaji
Posebno zabrinjavajuće stanje je u energetskom sektoru, koji je jedan od najvažnijih stubova ekonomije RS. Rudnik i Termoelektrana Ugljevik ponovo su ispali iz pogona nakon pucanja cijevi na međupregrijaču, svega nekoliko dana nakon ponovnog pokretanja proizvodnje. Problemi s proizvodnjom uglja, kvarovi i potreba za skupim uvozom električne energije dodatno opterećuju Elektroprivredu RS. Objavljeni podatak da kada radi RiTE Ugljevik dnevno gubi 1,5 miliona maraka dnevno, a kada ne radi 2,5 dovoljno govori o teškoj krizi u ovoj velikoj kompaniji.
Istovremeno, posljednjih sedmica stižu nove vijesti o preduzećima koja se suočavaju s prestankom proizvodnje, stečajem i gubitkom radnih mjesta. U Bileći se "Bilkon", tekstilna kompanija koja je nekada zapošljavala oko stotinu radnika, suočava sa stečajem i neizvjesnom budućnošću. U Vlasenici je najavljen prestanak proizvodnje u fabrici "Alpro", što dovodi u pitanje sudbinu oko 140 radnih mjesta.
Kada se svi ovi pokazatelji posmatraju zajedno, jasno je da problemi nisu ograničeni na jednu oblast. RS istovremeno se suočava s probijanjem zakonskog limita budžetskog deficita, rastućim troškovima zaduživanja, problemima u energetskom sektoru i slabljenjem privrednih kapaciteta.
Iza milijardi maraka deficita, milionskih izdvajanja i gubitaka javnih preduzeća nalaze se konkretne posljedice za građane, tj. neizvjesnost u pogledu radnih mjesta, stabilnosti javnih finansija i mogućnosti da se obezbijede sredstva za razvoj i osnovne potrebe društva.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja