Krajišnik razvio aplikaciju koja upozorava na porast bh. rijeka

Aplikaciju je samostalno, u slobodno vrijeme i vlastitim sredstvima, razvio Anes Berbić iz Sanskog Mosta, potaknut iskustvima stanovništva koje se godinama suočava s neizvjesnošću i strahom od novih poplava.

U razgovoru za Fenu Berbić je kazao da je odrastanje uz rijeku Sanu, posebno nakon katastrofalnih poplava 2014. godine, značajno utjecalo na njegovu odluku da razvije jednostavan i svima dostupan alat za praćenje vodostaja.

- Odrastao sam u Sanskom Mostu, uz Sanu, i poplave iz 2014. godine, kao i svaka jača kiša od tada, kod nas znače isto pitanje: koliko je rijeka narasla i da li voda dolazi? Podaci o vodostajima u BiH postoje, ali su razbacani po pet različitih web stranica agencija i zavoda, svaka u svom formatu, i teško ih je pratiti na mobitelu, posebno noću ili u trenutku kad je najpotrebnije - pojasnio je Berbić.

Kako je istaknuo, cilj nije bio razviti još jednu platformu za prikazivanje hidroloških podataka, nego omogućiti građanima da pravovremeno dobiju informaciju o promjenama na rijekama koje ih neposredno ugrožavaju, bez potrebe da neprestano provjeravaju različite internetske stranice.

Vodoalarm preuzima javno dostupne podatke Međunarodne komisije za sliv rijeke Save, putem sistema Sava HIS, dvije agencije za vodna područja u Federaciji BiH, Federalnog hidrometeorološkog zavoda i Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Da bi ih objedinio u funkcionalan sistem, Berbić je za svaki izvor morao razviti posebno rješenje za preuzimanje, provjeru i usklađivanje podataka.

- Najveći tehnički izazov bili su sami podaci. Svaka institucija ih objavljuje drugačije: različiti formati, različite vremenske zone, stanice koje danima ne šalju podatke, negativni vodostaji koji su potpuno normalni jer se mjere od nule vodomjera, i hidroelektrane koje svakodnevno dižu i spuštaju Neretvu. Sve to aplikacija mora razumjeti, inače bi ljudima slala lažne uzbune - objasnio je.

Sistem prepoznaje i mjerne stanice koje se pojavljuju u bazama više institucija, tako da ih prikazuje samo jednom, koristeći novije podatke. Uz svako mjerenje navedeni su njegov izvor i vrijeme evidentiranja, čime se korisnicima omogućava da procijene koliko su informacije aktuelne.

Podaci se provjeravaju svakih 15 minuta, iako većina stanica vodostaj mjeri jednom na sat. Pojedine stanice na Neretvi mjerenja obavljaju u intervalima od 15 minuta.

Jedna od ključnih funkcionalnosti Vodoalarma jeste sistem automatskih obavještenja. Korisnik sam bira mjerne stanice koje želi pratiti, nakon čega aplikacija šalje upozorenje kada vodostaj naglo poraste ili pređe zvanično utvrđeni prag odbrane od poplava, ukoliko je taj podatak javno dostupan.

Standardni kriterij za upozorenje o naglom porastu jeste povećanje vodostaja od 30 centimetara tokom šest sati, ali korisnik može samostalno prilagoditi tu vrijednost.

Kako bi se izbjegla nepotrebna uznemiravanja, sistem prepoznaje očite greške senzora, ne izdaje upozorenja na osnovu zastarjelih mjerenja, a za stanice nizvodno od hidroelektrana primjenjuje posebna pravila zbog svakodnevnih oscilacija nivoa vode izazvanih radom hidroenergetskih postrojenja.

Obavještenja uglavnom stižu između 15 minuta i jednog sata nakon mjerenja, zavisno od toga kada nadležna institucija objavi podatke.

Posebnu vrijednost aplikacije Berbić vidi u mogućnosti praćenja uzvodnih i nizvodnih stanica, što građanima omogućava da prate kretanje vodnog vala i potencijalno dobiju dodatno vrijeme za pripremu.

- Na većim rijekama val putuje satima, pa porast na stanici uzvodno ljudima nizvodno može dati nekoliko sati za pripremu: pomjeriti auto, podići stvari, provjeriti ukućane. Zato aplikacija na stranici svake stanice prikazuje i stanice uzvodno i nizvodno - kazao je.

Naglašava da pravovremena informacija može biti izuzetno značajna, posebno u sredinama koje su već pretrpjele velike štete od poplava, ali upozorava da se mogućnosti aplikacije ne smiju poistovjećivati sa službenim sistemima ranog upozoravanja.

Vodoalarm, naime, ne izrađuje vlastite hidrološke prognoze, nego korisnicima prenosi podatke koje mjere i objavljuju nadležne institucije. Ako neka stanica prestane dostavljati podatke, aplikacija to označava, ali za to područje nema novih informacija.

Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da na manjim bujičnim vodotocima nivo vode može porasti brže nego što se promjena registruje i objavi, dok korištenje aplikacije podrazumijeva pristup internetu i mobilnom telefonu.

- Mislim da najveća vrijednost leži u tome što ljudi dobiju informaciju ranije i jednostavnije: ne moraju znati gdje se nalaze podaci ni kako ih čitati, nego dobiju jasnu poruku na telefon. Svaki sat ranije znači da se može nešto spasiti - istaknuo je Berbić u razgovoru za Fenu.

Zbog navedenih ograničenja posebno naglašava da Vodoalarm nije zamjena za zvanična upozorenja te da građani u slučaju opasnosti moraju postupati prema uputama Civilne zaštite i drugih nadležnih službi.

Iako aplikacija trenutno obuhvata 189 mjernih stanica, pojedina područja još nisu pokrivena zbog nedostupnosti podataka u stvarnom vremenu.

Među njima su Trebišnjica, odnosno područja Trebinja i Bileće, te područja Livna i Tomislavgrada. Za praćenje Drine kod Višegrada i Zvornika koriste se podaci stanica sa srpske obale rijeke, dostupni putem sistema Sava HIS.

Berbić ističe da postojeće institucije imaju nezamjenjivu ulogu u mjerenju vodostaja, praćenju hidroloških prilika i proglašavanju mjera odbrane od poplava, dok njegova aplikacija predstavlja dodatni način da informacije koje već prikupljaju lakše i brže dođu do stanovništva.

Otvoren je, kaže, za saradnju s institucijama, posebno kada je riječ o uključivanju službenih upozorenja i obavještenja u aplikaciju, kao i dodatnom unapređenju tačnosti podataka o pragovima odbrane od poplava.

Razvoj aplikacije započeo je intenzivnim radom tokom septembra ove godine, dok je njena web verzija postala funkcionalna 6. oktobra. Korisnicima iPhone uređaja dostupna je od 9. oktobra putem App Storea, a od 26. oktobra može se preuzeti i na Android uređajima putem Google Playa, nakon obaveznog testiranja u kojem je učestvovalo dvadesetak osoba.

Pored obrade podataka, jedan od zahtjevnijih dijelova razvoja bilo je osiguravanje stabilnosti sistema u vanrednim okolnostima, odnosno situacijama u kojima veliki broj građana istovremeno pokušava provjeriti stanje vodostaja.

- Drugi izazov je da sistem izdrži "noć poplave", kada hiljade ljudi u istoj minuti otvore aplikaciju, pa sam to posebno testirao - naveo je Berbić.

Cijeli projekt realizirao je bez institucionalne podrške i vanjskog finansiranja. Kako kaže, sistem je osmišljen tako da troškovi održavanja budu što niži, a zasad ih pokriva vlastitim sredstvima.

Naglašava da će Vodoalarm ostati besplatan, bez reklama i obavezne registracije korisnika.

U narednom periodu planira proširiti funkcionalnosti prikazom podataka o padavinama u okolini mjernih stanica, kao i dostupnim hidrološkim i meteorološkim prognozama nadležnih institucija i međunarodnih modela.

Razmatra i mogućnost uvođenja sedmodnevnih prognoza, uz jasno razdvajanje stvarno izmjerenih vrijednosti od procjena i predviđanja, kako bi se izbjegla pogrešna tumačenja.

Iako je aplikacija tek predstavljena javnosti, Berbić kaže da su prve reakcije pozitivne. Do sada ju je preuzelo oko 100 korisnika, a posebno ga ohrabruju komentari građana da je riječ o jednostavnom i korisnom rješenju koje je stanovništvu BiH odavno potrebno.

Njegova poruka građanima, naročito onima koji žive u područjima izloženim poplavama, jeste da ne čekaju obilne padavine kako bi počeli pratiti stanje vodostaja.

- Instalirajte aplikaciju sada, dok je mirno, izaberite stanicu kod svoje kuće i jednu ili dvije uzvodno i uključite obavještenja. Kad dođe kiša, nećete morati ništa tražiti. A ako vam aplikacija javi da voda raste, slijedite upute Civilne zaštite - poručio je Berbić.

(Vijesti.ba / Fena)