Odobrena obnova jedinstvene drvene džamije u BiH

Time je okončana važna faza u nastojanjima da se sačuva jedan od najznačajnijih spomenika kulturno-historijskog naslijeđa Tuzlanskog kantona i Bosne i Hercegovine.

Kako je za Vijesti.ba kazao dr. sc. Suadin Strašević, koji je učestvovao u aktivnostima na pripremi projekta, izradu projektne dokumentacije finansirao je Grad Živinice, dok je njena izrada povjerena arhitektonskoj kući "Arhiplus" d.o.o. iz Mostara.

Nosilac aktivnosti bio je Medžlis Islamske zajednice Živinice, na čelu s glavnim imamom Sedin-efendijom Karićem.

U pripremi projekta učestvovao je stručni tim koji je kroz terenske obilaske, analize i konsultacije radio na izradi dokumentacije za odgovornu obnovu ovog vrijednog spomenika.

Glavni projekat predstavljen je i analiziran u prostorijama Medžlisa Islamske zajednice Živinice, nakon čega je dokumentacija upućena Federalnom ministarstvu prostornog uređenja u Sarajevu.

Poslije višemjesečnog pregleda, revizije i usaglašavanja, projekat obnove, sanacije i restauracije dobio je odobrenje.

Stara džamija u Priluku sagrađena je 1735. godine, a njeni graditelji i vakifi bili su tuzlanski kapetan Derviš hadži Hasan-beg Osmanpašić i tvrđavni efendija Mustafa. Obojica su nosila visoko duhovno zvanje šejha.

Džamija je u cijelosti izgrađena od drveta, što je čini izuzetnim primjerom tradicionalnog graditeljstva. Njena arhitektura, autentičnost i historija svjedoče o graditeljskim umijećima i duhovnom životu na ovom području tokom osmanskog perioda.

Posebnu vrijednost kompleksu daju harem s brojnim starim nišanima i 145 gorostasnih stabala hrasta lužnjaka koja okružuju džamiju. Zbog arhitektonskih, historijskih, duhovnih i prirodnih vrijednosti, kompleks je 2013. godine proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Zaštita obuhvata džamiju, harem s mezarjem i hrastovu šumu.

Značajan doprinos istraživanju i dokumentovanju ovog spomenika dao je dr. sc. Suadin Strašević, koji je 2014. godine objavio monografiju posvećenu Staroj džamiji u Priluku.

U knjizi je obradio njenu historiju i gradnju, kao i podatke o njenim vakifima. O ovoj džamiji napisao je i poemu koja je zabilježila desetine hiljada pregleda u Bosni i Hercegovini i širom svijeta.

Gotovo tri stoljeća postojanja ostavila su tragove na drvenoj konstrukciji i drugim dijelovima objekta, zbog čega se nametnula potreba za stručnom sanacijom i restauracijom.

Priprema projekta bila je zahtjevan proces tokom kojeg su arhitekti, inžinjeri i stručnjaci različitih profila na terenu analizirali stanje objekta i elemente neophodne za njegovu obnovu.

Odobrenje projekta predstavlja važan korak u očuvanju Stare džamije u Priluku, s ciljem zaštite njene autentičnosti i vrijednosti zbog kojih je proglašena nacionalnim spomenikom.

Time je završena prva faza ovog značajnog poduhvata, dok predstoji realizacija aktivnosti na obnovi i očuvanju džamije za buduće generacije.

(Vijesti.ba)