Novi izvještaj Vlade RS za UN: Sporne tvrdnje o BiH, Schmidtu, Dodiku...

Dokument ima 11 stranica, a uz njega je poslano i propratno pismo premijera RS-a Save Minića.

Izvještaj je upućen predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN-a Aglaji Balti, predstavnici Stalne misije Grčke.

Vlada RS-a ovakve izvještaje priprema dva puta godišnje, uoči sjednica Vijeća sigurnosti o BiH, kao odgovor na izvještaj visokog predstavnika.

U najnovijem dokumentu izneseni su stavovi entitetske vlade o Ustavnom sudu BiH, presudi Miloradu Dodiku, ulozi visokog predstavnika Christiana Schmidta, državnoj imovini i izbornom procesu.

Pojedine tvrdnje pritom ne uzimaju u obzir važne pravne i političke okolnosti.

Ustavni sud BiH i presuda Miloradu Dodiku

Jedno od prvih pitanja koje Vlada RS-a otvara jeste sastav Ustavnog suda BiH. U izvještaju se navodi da je potrebno hitno provesti reformu pravosuđa i usvojiti odgovarajuće zakone.

"Neophodno je hitno usvojiti zakone kojima će se sprovesti reforma pravosuđa, jer je sadašnji sastav Ustavnog suda BiH, sa svega sedam sudija, u direktnoj suprotnosti sa članom VI(1) Ustava BiH, kojim je propisano da Ustavni sud ima devet članova", stoji u dokumentu.

Međutim, u izvještaju se ne spominje da dvije sudije iz RS-a još nisu imenovane jer vlasti ovog entiteta odbijaju popuniti upražnjena mjesta.

Zbog toga je tvrdnja o nepotpunom sastavu Suda predstavljena bez važnog konteksta o odgovornosti entitetskih vlasti za takvo stanje.

Vlada RS-a osvrnula se i na pravosnažnu presudu predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom postupku.

"Ta protivpravna odluka potom je sprovedena kroz institucije pravosuđa na nivou BiH, koje su pod kontrolom Bošnjaka, kako bi se krivično gonio demokratski izabrani predsjednik RS Milorad Dodik zbog izvršavanja izričite ustavne obaveze da proglasi zakone usvojene na nivou entiteta", navodi se u izvještaju.

Dodik je 1. augusta 2025. pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS-a.

Osuđen je jer je potpisao ukaze o zakonima Narodne skupštine RS-a kojima je predviđeno da se odluke visokog predstavnika neće objavljivati niti provoditi u ovom entitetu. Presudu je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH.

U izvještaju se pravosudne institucije BiH opisuju kao institucije pod kontrolom Bošnjaka, ali se za takvu tvrdnju ne nude dokazi.

Ovakva formulacija uklapa se u retoriku koju predstavnici vlasti RS-a već godinama koriste kada govore o državnim institucijama.

Šta Vlada RS-a tvrdi o PIC-u i visokom predstavniku?

Poseban dio dokumenta posvećen je Vijeću za implementaciju mira (PIC), čiju ulogu Vlada RS-a osporava.

"Međutim, PIC, čije postojanje Dejtonski sporazum niti predviđa niti ga uopšte pominje, nema nikakvo pravno ovlaštenje da utvrđuje uslove za zatvaranje OHR-a. Štaviše, PIC uopšte nema nikakva pravna ovlaštenja", navodi se u izvještaju.

Međutim, u dokumentu se ne spominje da je Vijeće sigurnosti UN-a u decembru 1997. Rezolucijom 1144 pozdravilo zaključke konferencije PIC-a održane u Bonnu. Na toj konferenciji utvrđeni su osnovi za korištenje takozvanih bonskih ovlaštenja visokog predstavnika.

Također se zanemaruje činjenica da su odluke visokih predstavnika u ranijim periodima provodile i institucije RS-a, uključujući period kada je SNSD već bio na vlasti.

Vlada RS-a navodi i da je među bivšim visokim predstavnicima općeprihvaćen stav da su zakoni koje su nametali bili protivpravni od samog početka. Kao potporu toj tvrdnji navodi izjave Carla Bildta i Carlosa Westendorpa.

Ipak, Bildt nije tvrdio da su odluke visokih predstavnika bile protivpravne, već je njihov pravni osnov opisao kao "krajnje upitan".

U izvještaju se spominje i Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope, za koju se navodi da je 2005. osudila praksu nametanja zakona od visokog predstavnika.

Komisija je zaista kritikovala takvu praksu i zagovarala njeno postepeno ukidanje. Istovremeno je ocijenila da je korištenje bonskih ovlaštenja nakon rata bilo korisno za BiH i njene građane, što nije obuhvaćeno prikazom u izvještaju Vlade RS-a.

Sporno tumačenje Schmidtovog imenovanja i stava SAD-a

Vlada RS-a ponovo je osporila imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, tvrdeći da za njegovo imenovanje nije dobijena potrebna saglasnost Vijeća sigurnosti UN-a niti podrška strana potpisnica Dejtonskog sporazuma.

"Christian Schmidt, koji nije imenovan uz neophodnu saglasnost Vijeća sigurnosti UN niti ima podršku strana potpisnica Dejtonskog sporazuma, nametnuo je nedemokratske odluke", navodi se u dokumentu.

Tačno je da Vijeće sigurnosti UN-a nije potvrdilo Schmidtovo imenovanje, prvenstveno zbog protivljenja Rusije i Kine.

Međutim, Aneks 10 Dejtonskog sporazuma ne propisuje izričito da je saglasnost Vijeća sigurnosti uslov za imenovanje visokog predstavnika.

U njemu se navodi da se imenovanje provodi u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti, kojima je ranije potvrđen status OHR-a u BiH.

Izvještaj se poziva i na stav Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći da Washington sada podržava suverenitet BiH, što Vlada RS-a tumači kao protivljenje nametanju odluka visokog predstavnika.

Kao dokaz navodi se izjava zamjenice američke ambasadorice pri UN-u Tammy Bruce, koja je 12. maja rekla da OHR nikada nije bio zamišljen kao trajna institucija.

Ipak, u izvještaju se ne navodi cijeli kontekst njenog obraćanja. Bruce je na istoj sjednici odala priznanje Schmidtu za doprinos uspostavljanju institucija suverene BiH.

Istakla je da bi zadatak njegovog nasljednika trebao biti prenošenje odgovornosti na domaće političke lidere, a ne nužno zatvaranje OHR-a.

Naglasila je i važnost poštivanja odluka Ustavnog suda BiH, čije odluke vlasti RS-a u pojedinim slučajevima odbijaju provoditi.

Izbori i optužbe na račun novih tehnologija

U izvještaju se nalaze i međusobno suprotstavljene ocjene o općim izborima održanim u BiH nekoliko sedmica ranije.

U jednom dijelu Vlada RS-a navodi da su izbori 4. oktobra bili slobodni i pošteni te da su građani RS-a jasno iskazali svoju volju.

Međutim, u drugom dijelu dokumenta izborni proces opisuje se kao sistemski narušen, uz zahtjev da se na navodne nepravilnosti odgovori pravnim i političkim sredstvima.

U izvještaju se navodi da su nove izborne tehnologije izazvale nepovjerenje, iako su prvi put korištene širom zemlje bez većih tehničkih problema. Biometrijska identifikacija birača bila je uspješna u više od 97 posto slučajeva.

Posebna pažnja posvećena je kompaniji Smartmatic, čija je tehnologija korištena tokom izbora u BiH. Vlada RS-a pozvala se na optužnice podignute u SAD-u protiv visokih rukovodilaca kompanije zbog podmićivanja i finansijskih malverzacija.

Međutim, ti postupci odnose se na navodno podmićivanje službenika na Filipinima radi dobijanja ugovora za izbore 2016. godine, a ne na manipulaciju glasovima u BiH. Kompanija je to istakla i u svojoj reakciji.

U izvještaju se također tvrdi da izborni sistem kompaniji omogućava neograničen pristup javnim bazama podataka i biometrijskim informacijama građana, ali za tu tvrdnju nisu ponuđeni konkretni dokazi.

Vlada RS-a osporava i postupanje Ministarstva finansija i trezora BiH. Navodi se da je zamjenik ministra iz reda bošnjačkog naroda potpisao naloge za plaćanje bez saglasnosti ministra iz RS-a, što se u dokumentu predstavlja kao primjer prekoračenja ovlaštenja međunarodnih aktera.

Državna imovina i blokade institucija BiH

Pitanje državne imovine ponovo zauzima važno mjesto u izvještaju Vlade RS-a.

"Miješanje stranaca pogodovalo je uzurpaciji javne imovine od strane institucija na nivou BiH, uz grubo kršenje ustavnih odredbi prema kojima ta imovina pripada entitetima", navodi se u dokumentu.

Međutim, ne postoji izričita ustavna odredba kojom se sva državna imovina dodjeljuje entitetima. Raspolaganje državnom imovinom trenutno je ograničeno Zakonom o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je 2005. godine nametnuo visoki predstavnik.

Pitanje konačnog uređenja državne imovine godinama nije riješeno, a političke nesuglasice, uključujući stavove stranaka koje čine vlast u RS-u, otežavaju postizanje dogovora.

U završnom dijelu izvještaja Vlada RS-a pokušava opravdati i postupke SNSD-a i HDZ-a BiH koji su dovodili do blokada rada državnih institucija, posebno Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara.

"Zahtijevati poštovanje vladavine prava u BiH nije opstrukcija, nije nepopustljivost i nije separatizam", poručuje se u dokumentu.

Vlada RS-a insistira na tome da se Ustav BiH mora poštovati i da odluke trebaju donositi domaće, demokratski izabrane institucije.

Međutim, korištenje mehanizama koji dovode do uskraćivanja kvoruma u državnim institucijama u više je navrata izazvalo političke blokade.

Kritičari takvu praksu vide kao sredstvo za zaustavljanje odluka koje ne odgovaraju vladajućim strankama u RS-u i HDZ-u BiH, uključujući odluke o kadrovskim promjenama.

Istovremeno, politički predstavnici RS-a, uključujući Dodika, godinama iznose stavove koji dovode u pitanje teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH. Izvještaj Vlade RS-a nije formalni uslov za održavanje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o BiH.

Riječ je o dokumentu kojim entitetska vlada iznosi svoje stavove, a koji na sjednicama često predstavlja Rusija, kao jedan od najvažnijih međunarodnih saveznika vlasti RS-a.

(Vijesti.ba)