Stiže period povećanog zagađenja u Sarajevu: Zavod objavio važne preporuke za građane

Kotlinski položaj Sarajeva, temperaturne inverzije i slabo strujanje zraka pogoduju zadržavanju zagađujućih materija u prizemnim slojevima atmosfere. Emisije iz individualnih ložišta, drugih postrojenja za sagorijevanje i saobraćaja u takvim uslovima mogu dovesti do značajnog pogoršanja kvaliteta zraka.

Tokom hladnijeg perioda stanovništvo provodi više vremena u zatvorenim prostorima, u kojima kvalitet zraka zavisi od izvora zagađenja, načina grijanja i provjetravanja, ali i prodora zagađujućih materija izvana. Sagorijevanje goriva, duhanski dim, priprema hrane i nedovoljna ventilacija mogu doprinijeti nakupljanju štetnih materija. Poseban rizik predstavljaju neispravni ili nepravilno korišteni uređaji za grijanje, neodržavani dimnjaci i neodgovarajući odvod produkata sagorijevanja.

Među zagađujućim materijama značajnim za zdravlje izdvajaju se lebdeće čestice PM₁₀ i PM₂,₅, koje mogu biti prisutne i u vanjskom i u unutrašnjem zraku. Njihovom nastanku doprinose sagorijevanje drva, uglja i drugih goriva u pećima i kaminima, duhanski dim i priprema hrane, a u zatvorene prostore dospijevaju i iz vanjskog zraka. Neispravni ili nepravilno korišteni uređaji, neodgovarajući odvod produkata sagorijevanja i nedovoljna ventilacija mogu dodatno povećati njihove koncentracije u prostorijama. Sitnije čestice prodiru duboko u pluća, do alveola – plućnih mjehurića u kojima se odvija razmjena gasova između udahnutog zraka i krvi. Najsitnije među njima mogu preći iz pluća u krvotok. Izloženost lebdećim česticama povezana je s povećanim rizikom od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja.

Ugljen-monoksid nastaje nepotpunim sagorijevanjem goriva. Ovaj gas nema boju ni miris, a vezivanjem za hemoglobin smanjuje sposobnost krvi da prenosi kisik. Njegovo nakupljanje u zatvorenom prostoru može izazvati teško, pa i smrtonosno trovanje. Pri sagorijevanju mogu nastajati i nadražujući gasovi, poput azot-dioksida, naročito pri korištenju plinskih uređaja bez odgovarajućeg odvoda. Sumpor-dioksid nastaje sagorijevanjem goriva koja sadrže sumpor, poput određenih vrsta uglja. Kvalitet unutrašnjeg zraka mogu dodatno narušiti isparljivi organski spojevi koji se oslobađaju iz pojedinih građevinskih materijala, namještaja i sredstava za domaćinstvo.

Izloženost zagađenom zraku može izazvati nadražaj očiju i disajnih puteva, kašalj i otežano disanje, pogoršati postojeća oboljenja te povećati rizik od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. Posebno su osjetljivi djeca, trudnice, starije osobe i osobe s hroničnim bolestima srca i pluća.

U cilju smanjenja izloženosti zagađujućim materijama i zaštite zdravlja stanovništva, JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo donosi sljedeće preporuke.

Pratite kvalitet zraka i prilagodite boravak na otvorenom

•     Redovno pratite zvanične informacije o kvalitetu zraka, obavještenja i preporuke koje objavljuju JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Federalni hidrometeorološki zavod i Ministarstvo komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Upoznajte ukućane s mjerama zaštite, posebno članove osjetljivih grupa.
•     U periodima visokog zagađenja skratite boravak na otvorenom i smanjite intenzitet fizičkog napora. Naporne rekreativne aktivnosti odgodite ili premjestite u prostor s čišćim zrakom, u skladu s dnevnim preporukama i zdravstvenim stanjem.
•     Izbjegavajte duže zadržavanje i rekreaciju uz prometne saobraćajnice te na mjestima izloženim dimu iz ložišta ili dimu nastalom spaljivanjem otpada i drugih materijala na otvorenom.
•     Ukoliko ste u mogućnosti, slobodno vrijeme provedite u područjima s čišćim zrakom, uključujući okolne planine i izletišta. Izbor mjesta prilagodite dostupnim podacima o kvalitetu zraka i vremenskim uslovima.
•     Ako je izlazak tokom visokog zagađenja neophodan, koristite respiratornu masku najmanje klase FFP2 ili odgovarajuću masku standarda N95, koja dobro prianja uz lice i može smanjiti udisanje čestica. Ove maske ne štite od gasova, uključujući ugljen-monoksid, i ne zamjenjuju smanjenje izloženosti. Hirurške i platnene maske ne smatraju se odgovarajućom zaštitom od finih čestica. Osobe s ozbiljnim srčanim ili plućnim oboljenjima trebaju se o korištenju respiratorne maske posavjetovati s ljekarom. Maske se ne stavljaju djeci mlađoj od dvije godine. Kod starije djece zaštita zavisi od odgovarajuće veličine i pravilnog prianjanja respiratorne maske uz lice.
•     Poslodavcima se preporučuje prilagođavanje rada na otvorenom nivou zagađenja, uz smanjenje trajanja izloženosti i fizičkog opterećenja te omogućavanje pauza u prostorijama sa čišćim zrakom.

Smanjite izvore zagađenja u zatvorenom prostoru

•     Ne pušite u zatvorenim prostorima i izbjegavajte izlaganje duhanskom dimu. Ograničite korištenje mirisnih svijeća i drugih proizvoda koji stvaraju dim.
•     Prostorije provjetravajte kratko i intenzivno u periodima kada su koncentracije zagađujućih materija u vanjskom zraku niže. Provjetravanje prilagodite i broju osoba, kuhanju i drugim aktivnostima koje pogoršavaju kvalitet unutrašnjeg zraka.
•     Ne zatvarajte niti prekrivajte ventilacione otvore potrebne za siguran rad uređaja koji sagorijevaju gorivo. Kratkotrajno otvaranje prozora ne zamjenjuje propisani dovod zraka i ispravan odvod produkata sagorijevanja.
•     Prilikom kuhanja koristite napu koja odvodi zrak izvan objekta, ukoliko je dostupna, te redovno održavajte ventilacione uređaje.
•     Održavajte čistoću prostora vlažnim brisanjem prašine, a za usisavanje prednost dajte uređajima s HEPA filterom.
•     Prečišćivač zraka s HEPA filterom može biti dodatna mjera za smanjenje koncentracije čestica. Ako ga koristite, odaberite uređaj primjeren veličini prostorije i redovno mijenjajte filtere prema uputama proizvođača. Izbjegavajte uređaje koji proizvode ozon. Prečišćivači ne zamjenjuju uklanjanje izvora zagađenja i odgovarajuće provjetravanje.
•     Održavajte odgovarajuću temperaturu u prostorijama u kojima boravite. Tokom hladnog perioda preporučuje se najmanje 18 °C za opću populaciju, dok djeci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima može biti potrebna viša temperatura, u skladu s njihovim potrebama.
•     Pratite relativnu vlažnost zraka i sprečavajte kondenzaciju i pojavu plijesni. Poželjna vlažnost je približno 30–50%, a treba je održavati ispod 60%. Kod pojave vlage ili plijesni potrebno je utvrditi i otkloniti uzrok, poput curenja vode, kondenzacije ili nedovoljne ventilacije.

Osigurajte sigurno korištenje uređaja za grijanje

•     Osigurajte redovne preglede i servisiranje uređaja za grijanje, kao i pregled i čišćenje dimnjaka i dimovodnih kanala. Ove poslove povjerite stručnim osobama. Uređaje koristite u skladu s namjenom i uputama proizvođača.
•     Kada postoji mogućnost, birajte sisteme grijanja s manjim emisijama zagađujućih materija.
•     U kućnim ložištima ne spaljujte otpad, plastiku, gumu, ivericu, lakirano ili hemijski tretirano drvo. Ako za grijanje koristite drva, birajte dobro osušeno, hemijski netretirano drvo.
•     Plinske šporete i pećnice ne koristite za zagrijavanje prostorija. Roštilje na ugalj i agregate nikada ne koristite u zatvorenim prostorima, uključujući garaže i podrume, čak ni uz otvorene prozore ili vrata. Agregate koristite isključivo na otvorenom, dalje od prozora, vrata i ventilacionih otvora, tako da izduvni gasovi ne ulaze u objekat.
•     U domaćinstvima s uređajima koji sagorijevaju gorivo postavite detektore ugljen-monoksida u blizini prostora za spavanje. Postavljanje i održavanje provodite prema uputama proizvođača. Detektori predstavljaju dodatnu zaštitu i ne zamjenjuju pravilnu ugradnju, korištenje i održavanje uređaja za grijanje i drugih uređaja koji sagorijevaju gorivo.

Prepoznajte znakove mogućeg trovanja ugljen-monoksidom

Glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost i zbunjenost mogu biti znakovi trovanja ugljen-monoksidom, naročito ako se istovremeno javljaju kod više ukućana. Pri sumnji na trovanje ili oglašavanju detektora odmah izađite na otvoreno i pozovite hitne službe kada ste na sigurnom. Ne zadržavajte se radi pronalaženja izvora i ne vraćajte se u objekat dok nadležna služba ne potvrdi da je siguran.

Pratite zdravstveno stanje i prevenirajte respiratorne infekcije

Osobe s hroničnim bolestima trebaju redovno uzimati propisanu terapiju i postupati prema savjetima ljekara. U slučaju pogoršanja kašlja, zviždanja u prsima ili otežanog disanja potrebno je javiti se ljekaru. Izraženo otežano disanje, bol u prsima, iznenadna zbunjenost ili gubitak svijesti zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Dugotrajan boravak većeg broja osoba u zatvorenim, nedovoljno provjetrenim prostorima povećava rizik od prijenosa uzročnika respiratornih infekcija. Za smanjenje rizika važne su redovna higijena ruku i primjena respiratorne higijene, uključujući prekrivanje usta i nosa jednokratnom maramicom ili pregibom lakta pri kašljanju i kihanju. Osobe sa simptomima prehlade, gripe ili druge respiratorne infekcije trebaju izbjegavati bliske kontakte s drugima, posebno s osobama koje imaju povećan rizik od težeg oblika bolesti. Ako je boravak u zajedničkim prostorijama s drugim osobama neizbježan, trebaju nositi pravilno postavljenu hiruršku masku koja prekriva nos i usta, radi smanjenja prijenosa infekcije na druge. Preporučuje se godišnja vakcinacija protiv sezonske gripe, posebno starijim osobama i hroničnim bolesnicima, zbog povećanog rizika od težeg oblika gripe i njenih komplikacija.

JU Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo nastavit će pratiti kvalitet zraka i obavještavati stanovništvo, uz objavljivanje zdravstvenih preporuka u skladu s izmjerenim koncentracijama zagađujućih materija i vremenskim uslovima. Individualne mjere mogu smanjiti izloženost, dok je za dugoročnu zaštitu zdravlja stanovništva neophodno kontinuirano smanjivanje emisija na njihovim izvorima.

(Vijesti.ba)