Račun za struju u bh. entitetu RS bi mogao porasti, Ugljevik je stao

Ovakav razvoj događaja posljedica je dugogodišnjih problema u poslovanju, od iscrpljenih ležišta i zastarjele opreme do finansijskih gubitaka i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

RiTE Ugljevik proizvodi oko trećine električne energije u Republici Srpskoj, zbog čega svaki duži zastoj dodatno opterećuje sistem Mješovitog holdinga "Elektroprivreda Republike Srpske" (ERS). Ako proizvodnja izostane, ERS mora nadoknaditi nedostajuće količine električne energije, a uvoz u periodima najveće potražnje može biti izuzetno skup, prenosi BN.

Iscrpljena ležišta i problemi s kvalitetom uglja

Jedan od glavnih problema je stanje na površinskom kopu „Bogutovo Selo“, koji je praktično iscrpljen.

Otvaranje novog kopa „Ugljevik Istok 2“ kasni, dok je mehanizacija zastarjela i nedovoljno održavana. Zbog toga nepovoljni vremenski uslovi često dodatno otežavaju eksploataciju uglja.

Problem predstavlja i kvalitet uglja koji se trenutno iskopava. Zbog većeg udjela vlage i pepela te manje toplotne moći potrebno ga je trošiti više za proizvodnju iste količine električne energije. To istovremeno dodatno opterećuje kotlovska postrojenja.

Dodatne poteškoće godinama je predstavljala koncesija za eksploataciju uglja na ležištu „Ugljevik Istok 2“, koja je bila vezana za privatnu kompaniju „Comsar Energy“, u vlasništvu ruskog biznismena Rašida Serdarova. Zbog toga javno preduzeće nije imalo direktan pristup jednom od najvažnijih ležišta u svojoj blizini.

Sindikat upozorava na zastoj i visoke cijene uvozne struje

Predsjednik Sindikalne organizacije RiTE Ugljevik Slaviša Čuturić ukazao je na to da su neriješeni imovinsko-pravni odnosi i zastoj u eksproprijaciji zemljišta na lokaciji „Istok 2“ među ključnim razlozima obustave rada.

"Razlog isključenja nisu samo opšti tehnički problemi ili raniji sporazumi, već direktno zastoj u eksproprijaciji i neriješeni imovinsko-pravni odnosi na lokaciji Istok 2. Osnovni uslov da se termoelektrana uopšte vrati na mrežu jeste da na depou obezbijedimo zalihe uglja za najmanje 15 do 20 dana neprekidnog rada“, izjavio je Čuturić.

Koliki bi trošak mogla predstavljati nabavka struje na tržištu pokazuje razlika između cijene po kojoj RiTE Ugljevik isporučuje električnu energiju matičnom preduzeću i cijene uvoza.

Prema Čuturićevim riječima, RiTE Ugljevik isporučuje struju po cijeni od 75 eura po megavat-satu, dok cijena uvozne električne energije u periodima najveće potražnje može dostići i 1.000 eura po megavat-satu.

"Ispred nas je i jasan operativni rok. Kapitalni remont je planiran za kraj juna naredne godine, što znači da u tom okviru moramo riješiti imovinsko-pravne odnose i novčani tok kako bi postrojenje premostilo zimski period“, upozorio je Čuturić.

Arbitražni spor i dodatni troškovi

RiTE Ugljevik opterećuju i obaveze proistekle iz pravosnažne presude u arbitražnom sporu sa slovenačkom kompanijom ELES, koji se odnosi na ulaganja prije rata u izgradnju termoelektrane.

Preduzeće je obavezano na isplatu višemilionske odštete, ali i na isporuku trećine ukupno proizvedene električne energije Sloveniji pod utvrđenim uslovima. Time se smanjuje količina struje koja ostaje na raspolaganju za domaće tržište i slobodnu prodaju.

Dodatni trošak predstavlja i postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, čija je izgradnja koštala oko 80 miliona eura. Njegov rad zahtijeva značajna sredstva, kao i stalna tehnička prilagođavanja zbog promjenjivog kvaliteta uglja.

Gubitak od 27,8 miliona KM u 2025. godini

Finansijski izvještaj za 2025. godinu, objavljen na Banjalučkoj berzi početkom marta 2026. godine, pokazuje da je RiTE Ugljevik godinu završio s neto gubitkom od 27,8 miliona KM.

Ukupni rashodi premašili su 194 miliona KM, dok su prihodi iznosili 165,7 miliona KM. To znači da je preduzeće na svakih 100 KM prihoda trošilo približno 117 KM.

Vršilac dužnosti direktora Žarko Novaković kao glavne razloge negativnog poslovnog rezultata naveo je prihode manje od planiranih. Na njih su utjecali pad proizvodnje električne energije, niža jedinična cijena isporučene struje i manja prodaja komercijalnog uglja drugim kupcima.

Uprava je, s druge strane, ukazala na imovinu vrijednu 812 miliona KM i pozitivan neto novčani tok od 13,4 miliona KM, uz realizovane investicije. Ipak, godišnji gubitak pokazuje koliko su poslovanje i finansijska stabilnost preduzeća opterećeni postojećim problemima.

Hoće li zbog zastoja u Ugljeviku poskupjeti računi za struju?

Ponovna obustava proizvodnje može povećati troškove ERS-a ako nedostajuću električnu energiju bude morao nabavljati na tržištu.

Ipak, sama činjenica da je uvoz skuplji ne znači automatski da će računi za domaćinstva porasti.

To će zavisiti od načina na koji će se nadoknaditi nedostajuća energija i od eventualnih odluka o promjeni cijena električne energije.

(Vijesti.ba)