NASA-in rover snimio prizor prvih zraka zore na Marsu

Rover Curiosity sletio je 2012. godine u krater Gale, u blizini Marsovog ekvatora, a od 2014. godine penje se na Mount Sharp, planinu visoku pet kilometara koja se uzdiže iz dna kratera. Fotografiju je snimila kamera Mastcam na roveru sa šest točkova, otprilike sat vremena nakon izlaska Sunca iznad krajolika u čijoj se daljini nalaze litice oblikovane djelovanjem vjetra.

"Svijetli, nazubljeni vrhovi u daljini predstavljaju sloj stijena koji se izgledom prilično razlikuje od svih slojeva kroz koje je rover dosad prošao. Smatramo da je nekada riječ bila o sedimentu koji je nanosio vjetar, možda pijesku ili čak pepelu koji je u krater dospio zbog obližnje vulkanske aktivnosti.

Gale Crater, Aug. 11, 2026, 8:30 a.m. local Mars time.The Curiosity rover captures the Sun rising on crags known as yardangs, a scene that scientists have long been waiting to see up close. 1/2 https://t.co/NJQH9yNEYR

— NASA Mars (@NASAMars) October 6, 2026

Nakon što se sediment pretvorio u stijenu, hiljade i hiljade godina djelovanja vjetra oblikovale su taj sloj u grebene zvane jardangi", rekao je planetarni naučnik Ashwin Vasavada iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon u Kaliforniji i voditelj projekta Curiosity, javlja Index.hr.

Prema Vasavadi, sloj jardanga najvjerovatnije je nastao prije otprilike tri milijarde godina, približno u isto vrijeme kada i ostatak planine. Taj se sloj proteže oko 16 kilometara sjeverozapadnim područjem Mount Sharpa.

"Međutim, čini se da sloj jardanga nije dio neprekinutog niza slojeva koji čine svojevrsnu slojevitu strukturu Mount Sharpa. Nastao je nešto kasnije.

Nalazi se iznad onoga što geolozi nazivaju diskordancijom, vremenskim jazom tokom kojeg su prethodni slojevi erodirali prije nego što su na njih naneseni novi slojevi", rekao je Vasavada.

Rover se tokom postupnog uspona na planinu popeo više od jednog kilometra u visinu, što je najveća visinska razlika koju je neki rover dosad savladao na Marsu, navodi NASA.

Mount Sharp građen je od slojeva, od kojih svaki bilježi jedno razdoblje geološke prošlosti planete. Proučavajući te slojeve, naučnici su saznali više o vodenim površinama koje su davno prekrivale ovo područje.

Bilo je to vrijeme kada je Mars bio vlažniji i topliji nego danas, kada je hladan i pust. Vasavada je rekao da se NASA nada da će Curiosity do sloja jardanga stići 2027. ili 2028. godine, kada će svojim instrumentima detaljno proučiti njegovu geologiju.


(Vijesti.ba)