Konaković: Evropski principi i deblokada puta BiH test vjerodostojnosti EU

Sastanak je, u okviru crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, okupio predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, država učesnica procesa, Evropske unije i regionalnih organizacija. 

U svom obraćanju ministar Konaković pozvao je Evropsku uniju na konkretan odgovor na institucionalno veličanje Ratka Mladića u Srbiji i odlučniju podršku deblokadi evropskog puta Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da su zaštita evropskih principa te suprotstavljanje ruskom utjecaju i političkim opstrukcijama dva ključna testa vjerodostojnosti Evropske unije u regionu.

Konaković je istakao da su u Bosni i Hercegovini zaposlenici Memorijalnog centra Srebrenica izloženi ozbiljnim institucionalnim pritiscima policije Republike Srpske, koja nema nadležnost nad Memorijalnim centrom, mjestom gdje su ukopane žrtve genocida u Srebrenici.

- Sve se to događa u široj društvenoj i političkoj atmosferi obilježenoj negiranjem genocida i veličanjem osuđenih ratnih zločinaca. Istovremeno, Milorad Dodik odlazi u Moskvu i dobija javnu podršku Vladimira Putina uoči izbora, dok Ursula von der Leyen odlučuje da ne posjeti Bosnu i Hercegovinu zbog održavanja izbora. To je naša današnja stvarnost: Rusija je prisutna i aktivno podržava svoje saveznike. Evropa ponovo čeka - kazao je Konaković.

Naglasio je da bi volio da obraćanje može početi govoreći o putevima, investicijama, energiji i prilikama za naše mlade, te dodao da bi govorili o budućnosti, prvo moramo iskreno sagledati sadašnjost.

- Godinama ponavljamo da je budućnost Zapadnog Balkana u Evropi. Bosna i Hercegovina u to vjeruje. Vjerujemo da zemlje koje je rat razdvojio mogu postati dobri susjedi. Da saradnja može zamijeniti nepovjerenje. Da naša djeca ne moraju živjeti sa strahovima s kojima smo mi živjeli. Ali takva budućnost mora počivati na čvrstim temeljima - kazao je Konaković.

Napomenuo je da je prije nekoliko sedmica Ratko Mladić preminuo izdržavajući kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, te da ono što je potom uslijedilo u Srbiji daleko je prevazišlo privatno žalovanje.

- Njegovo tijelo prevezeno je avionom Vlade Srbije, u pratnji ministra pravde. Pripadnici Vojske Srbije nosili su njegov kovčeg, prekriven zastavom Srbije. Tu se pitanje odgovornosti ne može odvojiti od pitanja nadležnosti. Član 17. Zakona o Vojsci Srbije izričito propisuje da predsjednik Republike odlučuje o upotrebi Vojske i naređuje njeno angažovanje. Aleksandar Vučić ne može se ograditi od učešća Vojske Srbije kada je odluka o njenom angažovanju u njegovoj nadležnosti. A kada država na čijem je čelu svojim avionom, zvaničnicima, vojskom i zastavom odaje počast čovjeku osuđenom za genocid, odgovornost za takav postupak seže do samog državnog vrha - kazao je Konaković.

At the #BerlinProcess ministerial meeting in Montenegro, Foreign Minister @DinoKonakovic called on the EU to meet two tests of its credibility in Bosnia and Herzegovina.

First, will it act when a state honours a man convicted of genocide? Ratko Mladić’s body was transported… pic.twitter.com/RuMojLPthz

— Ministry of Foreign Affairs of BiH (@mfa_bih) October 1, 2026

Dodao je i da se to ne smije svesti na još jedan spor između Sarajeva i Beograda.

- Ovdje su u pitanju temeljni principi. Genocid nije stvar različitih tumačenja. Pravomoćne presude međunarodnih sudova nisu tek jedna od mogućih verzija historije. A dostojanstvo žrtava ne smije zavisiti od političkih interesa i kalkulacija. Prije nekoliko dana razgovarao sam s Majkama Srebrenice. Gledao sam u lica žena koje su ukopale svoju djecu. Kako da ovdje govorim o pomirenju i dobrosusjedskim odnosima, a onda se vratim kući i stanem pred njih, s kojim riječima da im objasnim našu šutnju? Kako bi to mogao bilo ko od nas? - kazao je.

Prema njegovim riječima, danas su pred Evropskom unijom dva velika testa kada je riječ o Bosni i Hercegovini. 

- Prvi je hoće li, nakon postupaka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srbijanskih vlasti povodom sahrane Ratka Mladića, zaista djelovati ili će se sve ponovo završiti na saopćenjima, osudama i reakcijama na društvenim mrežama. Bosna i Hercegovina se u potpunosti uskladila sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije. Upravo zato nam je izuzetno važno da Evropska unija, i sebi i nama, pokaže da zaista brani principe na kojima je osnovana i da stoji iza njih. Ako izostane konkretno djelovanje u slučajevima poput sahrane Ratka Mladića, opravdano je zapitati se koliko su ti temeljni evropski principi danas zaista čvrsti. A ako ih sama Evropska unija ne brani kada se otvoreno dovode u pitanje, onda se nameće i pitanje: zašto se od nas očekuje potpuno usklađivanje s njenom Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom? - kazao je Konaković.

Drugi veliki test, kako je kazao, jeste brz i adekvatan odgovor Evropske unije na ruski utjecaj i blokiranje evropskog puta BiH.

- Tokom agresije na moju zemlju, svijet je predugo posmatrao ubijanje i stradanje ljudi u Bosni i Hercegovini. Nama je bio nametnut embargo na uvoz oružja, dok se odgovor međunarodne zajednice godinama uglavnom svodio na saopćenja, apele i osude. Ozbiljna vojna intervencija uslijedila je tek 1995. godine, kada je genocid u Srebrenici već bio počinjen i kada je ogroman broj ljudi već izgubio život. Bio je to zakašnjeli odgovor. Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je rat i donio mir. Istovremeno je uspostavio veoma složen politički sistem u BiH, s mehanizmima koji se mogu koristiti za stvaranje ozbiljnih političkih blokada. Danas se ti mehanizmi koriste za sprečavanje donošenja važnih odluka na evropskom putu BiH - kazao je Konaković.

Podsjetio je da je jučer Milorad Dodik ponovo boravio u Moskvi, zajedno sa Savom Minićem, predsjednikom Vlade Republike Srpske, entiteta Bosne i Hercegovine, gdje su se sastali s Vladimirom Putinom.

- Pred Putinom je Dodik izjavio da Bosna i Hercegovina zbog protivljenja RS-a nije uvela sankcije Rusiji, da neće biti saglasnosti za uvođenje viza ruskim državljanima i da se protivi integraciji u NATO. To nisu naše pretpostavke. To su javne izjave iznesene na sastanku u Kremlju. Zato od Evrope očekujem da pokaže da razumije šta se zaista dešava. Angažman Evropske unije u samom srcu Evrope mora biti ozbiljniji i odlučniji - kazao je Konaković.

Naglasio je da je Bosni i Hercegovini potrebna podrška da se njen evropski put deblokira.

- To je u interesu svih njenih građana, uključujući građane bosanskohercegovačkog entiteta RS koji svoju budućnost vide u Evropi. Upravo zato izostanak posjete predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini tokom ove regionalne turneje ne šalje dobru poruku, bez obzira na objašnjenje Komisije da je posjeta odgođena zbog predstojećih izbora. Nije dovoljno stajati po strani i posmatrati kako se evropski put BiH usporava političkim blokadama, dok oni koji te blokade provode istovremeno otvoreno održavaju i produbljuju veze s Moskvom. Evropska unija mora pokazati liderstvo. Mora jasno staviti do znanja da o evropskoj budućnosti BiH odlučuju njeni građani i institucije, kroz demokratske procese i u skladu s kriterijima za članstvo u Evropskoj uniji, a ne Vladimir Putin. Takvu poruku danas očekujemo od Evrope - poručio je Konaković, saopćeno je iz Ureda za odnose sa javnošću MVP-a BiH. 


(Vijesti.ba / FENA)