Eksplozija topljenja: Švicarska za pet godina izgubila 20 posto glečera

Švicarska je za samo pet godina izgubila gotovo petinu svog leda, pokazalo je istraživanje, što dramatično mijenja izgled alpske zemlje čiji su veliki bijeli glečeri pretvoreni u kamenite pustinje nalik mjesečevom pejzažu, upozoravaju naučnici.

Švicarski glečeri smanjili su se za 5,5 posto u prvih osam mjeseci 2026. godine, prema godišnjem izvještaju o monitoringu, nakon ljeta obilježenog vrelim toplotnim valovima, koji su uslijedili poslije zime s malo snijega. Smanjenje zapremine leda bilo je nešto manje od rekordnog nivoa zabilježenog 2022. godine, čime je ukupni gubitak glečerskog leda od 2021. godine dostigao 19,4 posto.

Matthias Huss, glaciolog sa ETH Züricha i vodeći autor izvještaja, rekao je da mnogi ljudi nisu svjesni koliko se brzo glečeri povlače, niti da su se na nekim lokacijama koje su danas potpuno gole stijene, prije samo jedne generacije nalazili slojevi leda debljine stotine metara.

"Prošle sedmice posjetio sam jedan takav lokalitet i zaista je impresivno stajati u tom pejzažu nalik Mjesecu, gdje je prije samo nekoliko godina bio veliki sloj leda – prostrani glečer. Sada je tamo kamenita pustinja, s tek ponekim komadima starog leda koji leže među stijenama i tope se na vrućem kamenju“, rekao je Huss.



Izvještaj, koji su zajednički izradili Švicarska mreža za monitoring glečera i Švicarska komisija za posmatranje kriosfere, pokazao je da se prosječna debljina pojedinačnih glečera tokom 2026. godine smanjila između 2,5 i četiri metra.

Huss je rekao da naučnici sve češće primjećuju kako se glečeri urušavaju iznutra – kao posljedica unutrašnjih tokova vode ispod leda koji stvaraju šupljine – umjesto da se samo povlače zbog površinske toplote.

"U sredini leda imate ogromne rupe, poput švicarskog sira, čiji se krovovi urušavaju. To su procesi koji cijepaju glečere i uzrokuju njihovo još brže povlačenje“, rekao je Huss.

Evropa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka zbog efekata zadržavanja toplote izazvanih zagađenjem fosilnim gorivima i uništavanjem prirode, dok alpske regije doživljavaju neke od najdramatičnijih promjena.

Analiza koju je u utorak objavio MeteoSwiss pokazala je da je ljetna polovina godine, od aprila do septembra, bila najtoplija i najsušnija otkako postoje mjerenja, odnosno od 1864. godine. U tom periodu čovječanstvo je u atmosferu ispustilo 1,8 biliona tona ugljendioksida i zagrijalo planetu za oko 1,4 stepena Celzijusa.

Ovog ljeta vrućine su bile izraženije nego 2022. godine, ali je gubitak leda u Švicarskoj ipak bio nešto manji od tadašnjeg rekordnog nivoa. Naučnici su to pripisali manjoj količini saharskog pijeska koji je dospio na Alpe, jer takva prašina prekriva snijeg i sprječava ga da odbija Sunčevu svjetlost, kao i nešto većem snježnom pokrivaču na kraju zime i većoj količini sunčeve svjetlosti tokom ljeta.

Huss je u septembru posjetio nekadašnji Plattalvafirn, odnosno glečer Griess, koji je nekada prekrivao čitavu planinsku padinu, ali je za samo 20 godina izgubio 99 posto svoje površine. Taj glečer bio je predmet jednog od najdetaljnijih programa praćenja u svijetu tokom 1950-ih godina, a Huss je koristio njegove podatke dok je radio na doktorskoj disertaciji.

"Ono što je tada bilo drugačije jeste da je stopa povlačenja još uvijek bila na neki način normalna. Ono što danas vidimo jeste potpuna eksplozija brzine topljenja, koja dovodi do raspadanja glečera. Oni se doslovno raspadaju“, rekao je Huss.


(Vijesti.ba)