Udruženje ilmijje obilježilo 114. godišnjicu

Centralnom programu obilježavanja prethodili su hatma-dova imamima šehidima, proučena pred Centralnim spomen-obilježjem imamima šehidima u dvorištu Gazi Husrev-begove medrese, te otvorenje izložbe "Alija-ef. Klančević – Refleksija bošnjačkog antifašizma", autora Emira Šečića i Mehe Manjge.

Svečana akademija okupila je predstavnike Islamske zajednice, muftije, imame, članove Udruženja ilmijje, penzionisane imame i druge goste, a u okviru programa predstavljena je historija i uloga Udruženja ilmijje u očuvanju i unapređenju imamske službe i vjerskog života muslimana u Bosni i Hercegovini.

Tokom akademije uručena su priznanja i zahvalnice zaslužnim pojedincima, kao i najviše priznanje Udruženja ilmijje – Povelja – reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Husein-ef. Kavazoviću.

Reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini istakao je da Udruženje ilmijje nije samo strukovna organizacija, već historijska vertikala koja traje duže od jednog stoljeća i čvrst stub očuvanja islamskog i bošnjačkog identiteta.

Govoreći na Svečanoj akademiji povodom 114. godišnjice Udruženja ilmijje, reisul-ulema je naglasio da se uloga Ilmijje kroz historiju može posmatrati kroz tri ključne dimenzije: prosvjetnu, kulturnu i misijsku.

Na prosvjetnom planu, kazao je, Ilmijja je bila i ostala ključni prenosnik znanja, od mekteba i medresa do savremenog islamskog obrazovanja i vjeronauke.

Posebno je naglasio odgovornost imama i muallima u vremenu brzih društvenih i tehnoloških promjena, istakavši da njihov zadatak nije samo prenošenje znanja o vjeri nego i odgoj novih generacija u duhu poštovanja, odgovornosti i kritičkog mišljenja.

Govoreći o kulturnoj ulozi, podsjetio je na doprinos Ilmijje očuvanju i razvoju kulturne baštine Bošnjaka, posebno kroz izdavačku djelatnost, časopis "Preporod", naučne tribine, obilježavanje značajnih godišnjica i promociju pisane riječi.

– Kultura jednog naroda njegovo je ogledalo, a ulema je kroz historiju brižno pazila da to ogledalo ostane čisto, održavajući univerzalne islamske vrijednosti pretočene u autentični bosanski kontekst – kazao je reisul-ulema.
Misijsku ulogu Ilmijje ocijenio je samom srži imamskog i ulemanskog poziva, naglasivši da savremeno vrijeme, posebno era digitalnih medija i globalne povezanosti, zahtijeva nove pristupe i prilagodljivost.

– Biti član Ilmijje znači biti u stalnoj misiji širenja dobra, istine i pravde – poručio je reisul-ulema.

Govoreći o izazovima s kojima se suočavaju Islamska zajednica i njeni službenici, ukazao je na demografske promjene, odlazak mladih, potrebe džemata i društvene pritiske, naglasivši da su za njihovo suočavanje potrebni jedinstvo, stalno usavršavanje i ustrajan rad.

Posebno je istakao potrebu institucionalne brige o imamima i njihovim porodicama. Podsjetio je na fondove uspostavljene za pomoć povratničkim džematima, penzionisanim imamima i liječenju oboljelih, te najavio donošenje pravilnika o pomoći službenicima i penzionisanim službenicima Islamske zajednice i članovima njihovih porodica u slučajevima teške socijalne potrebe.

Na kraju je zahvalio članovima Udruženja ilmijje na saradnji i podršci tokom njegovog mandata na čelu Islamske zajednice, te pozvao članove Ilmijje da nakon izbora novog reisul- uleme pruže punu podršku novom rukovodstvu.

– Naša je dužnost, braćo moja, kao članova Ilmijje, okupiti se oko novog reisul-uleme i pružiti mu svaki vid pomoći u vođenju naše zajednice – poručio je reisul-ulema.

Svoj govor završio je dovom da Udruženje ilmijje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ostane trajni čuvar znanja i morala, na ponos sadašnjih i budućih generacija.

Govoreći na Svečanoj akademiji, predsjednik Udruženja Nijaz-ef. Duzan je istakao da Ilmijja predstavlja svjedočanstvo o hiljadama ljudi koji su kroz generacije nosili časnu misiju širenja dobra, upućivanja na dobro i odvraćanja od zla.

Podsjetio je na ulogu imama koji su kroz historiju podučavali djecu, predvodili namaze, tumačili vjeru, mirili zavađene, obilazili bolesne, ispraćali umrle i u najtežim vremenima ostajali uz svoj narod.

– Ilmija je svjedočanstvo o jednom pozivu i ljudima koji su taj poziv živjeli – kazao je Duzan.

On je istakao da su prije 114 godina predvodnici muslimana prepoznali potrebu da se ljudi koji nose imamski poziv organiziraju, povezuju i međusobno pomažu, ocijenivši da se značaj te odluke potvrđivao kroz različite historijske okolnosti.

Govoreći o savremenoj ulozi imama, Duzan je istakao da se okolnosti jesu promijenile, ali da potreba za imamom nije nestala.

(Vijesti.ba / FENA)