U pripremi najboljeg ajvara ove godine takmičilo se oko 16 ekipa, a organizaciju manifestacije prvi put je u potpunosti preuzela sekcija žena „Dinamične žene“, koja djeluje pri Udruženju građana „Prec“ Živinice.
Iako je druženje jedan od osnovnih ciljeva Ajvarijade, takmičarski dio manifestacije privukao je posebnu pažnju. Stručni žiri ocjenjivao je ajvar prema tri kriterija, okusu i izgledu, konzistenciji te mirisu.
Predsjednik UG „Prec“ Živinice Almir Dedić pojasnio je da nijanse često odlučuju o pobjedniku.
„Imamo tri kriterija u ocjenjivanju, a to su okus i izgled, konzistencija i sam miris ajvara. Izuzetno je bitno pogoditi pravi omjer. Svaka ekipa radi na svoj, ručni način. Neki se drže recepture s kuhanom paprikom, pa je najvažnije povesti računa da paprika ne izgori. Ajvar ne smije biti preslan niti premasan“, kazao je Dedić za Vijesti.ba.
Govoreći o tradicionalnoj recepturi, Dedić je naglasio da se u tradicionalni ajvar ne dodaje mrkva.
„Od starta govorimo da mrkva ne ide u tradicionalni ajvar. Tradicionalni ajvar čine paprika, patlidžan, sol i ulje. Sve izvan toga izlazi iz okvira tradicije“, dodao je Dedić.
Ovogodišnju Ajvarijadu organizovale su članice sekcije „Dinamične žene“, njih 15 aktivnih, koje su prvi put u potpunosti preuzele organizaciju manifestacije.
Nesiba Nurkić, članica udruženja i jedna od organizatorica, istakla je da je cilj manifestacije, osim druženja, čuvanje tradicije, razmjena iskustava i prenošenje znanja na mlađe generacije.
„Za bosansku ženu je jako bitno da čuva tradiciju, ono što su naše nane, nene i majke radile. Lično u svom domaćinstvu koristim isključivo ono što sama uzgojim na svojoj parceli i prepakujem u tegle. Zimi nemam potrebe ići u trgovinu po salatu ili sok“, kazala je Nurkić.
Dodaje da mlađe generacije pokazuju sve manje interesovanja za pripremu zimnice, zbog čega su edukacije posebno važne.
„Imamo edukacije u saradnji s Poljoprivrednom školom u Živinicama gdje učenici obavljaju praksu, ali zainteresovanost je mala“, navela je Nurkić.
Organizatori ukazuju i na značaj edukacije proizvođača, posebno zbog promjena klimatskih uslova i sve većeg broja bolesti i štetočina koje ugrožavaju poljoprivredne kulture.
„Živimo u vremenu poremećenih klimatskih uslova. Više ne važi ono staro pravilo 'zasiješ njivu pa čekaš vrijeme za okopavanje'. Danas se suočavamo s bezbroj bolesti i insekata, zbog čega su ljudi primorani raditi zaštitu. Međutim, nedovoljno educirani građani kupuju sve i svašta u apotekama i prskaju na svoju ruku, što direktno utiče na zdravlje“, kazala je Nurkić.
Istakla je da edukacije obuhvataju cijeli proces, od proizvodnje i zaštite bilja do prerade i pravilnog pakovanja hrane.
Sedma Ajvarijada u Gračanici kod Živinica tako je još jednom spojila tradiciju, domaću proizvodnju i druženje, uz poruku da stare recepte i znanja vrijedi sačuvati i prenijeti na nove generacije.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja