Sigurnosna prijetnja: Ruska organizacija aktivna i u BiH

To se navodi u izvještaju španske kompanije Alto Intelligence, koja se bavi sigurnosnim rješenjima.

Autori izvještaja Ribar opisuju kao „Advanced Persistent Manipulator“ (APM), odnosno „naprednog trajnog manipulatora“. Takvi akteri, prema njihovoj analizi, ne pokušavaju samo plasirati pojedinačne netačne tvrdnje, već nastoje oblikovati način na koji institucije, kompanije, mediji i drugi akteri tumače određene događaje.

Ribar ima podršku Kremlja, a svoje sadržaje uglavnom distribuira putem Telegrama. Njegov osnivač Mihail Zvinčuk nalazi se pod sankcijama Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, dok su Sjedinjene Američke Države ponudile nagradu do 10 miliona dolara za informacije o zaposlenima i saradnicima ove organizacije.

Prema izvještaju, jedna od ključnih sposobnosti Ribara jeste stvaranje slike o sebi kao relevantnom i pouzdanom izvoru informacija.

Nejra Veljan, istraživačica Atlantske inicijative iz BiH, za Detektor objašnjava da informacijska manipulacija ne mora nužno počivati na izmišljanju događaja.

„Stvaran događaj može biti selektivno predstavljen, izvučen iz konteksta, povezan sa širim geopolitičkim narativom i zatim ponavljan kroz različite kanale dok određena interpretacija ne počne izgledati kao općeprihvaćeno objašnjenje događaja“, navodi Veljan.

Ribar je već godinama prisutan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Njegov regionalni kanal Balkanar lokalna politička dešavanja često predstavlja kroz prizmu proruskih narativa o budućnosti Balkana.

Detektor je ranije objavljivao istraživanja o Ribarovim sadržajima, njegovom osnivaču i djelovanju kanala Balkanar. Između ostalog, otkriveno je da je Ribar, uz saradnju s vlastima Republike Srpske, pokušao pokrenuti školu novinarstva u tom entitetu, iako se Zvinčuk i njegova organizacija nalaze pod sankcijama EU.

„Bosna i Hercegovina jeste direktno uključena u ovaj informacijski prostor. Balkanar kontinuirano obrađuje događaje iz BiH, a sam Ribar ga predstavlja kao dio svog regionalnog ekosistema“, kaže Veljan.

Ona upozorava da BiH nema dovoljno razvijen sistemski odgovor na ovu vrstu prijetnji. Evropska komisija je u izvještaju za 2025. godinu navela da BiH nema sveobuhvatnu procjenu niti okvir politike za hibridne prijetnje te pozvala na jačanje kapaciteta za odgovor na strano informacijsko manipuliranje i miješanje.

Ribar je u više navrata objavljivao sadržaje kojima se stvarao utisak da Balkanu prijeti novi sukob, često uz poruke koje odgovaraju stavovima Moskve i vlasti u Republici Srpskoj. Tokom potjernice za Miloradom Dodikom, naprimjer, Ribar je tvrdio da se „region gura u eskalaciju“.

Iako je Zvinčuk pod sankcijama, BiH mu je u više navrata omogućila ulazak u zemlju, uključujući i period vanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske 2025. godine.

Istovremeno, dvojica Ribarovih saradnika protjerana su iz Češke 22. septembra 2026. godine, nakon što su njihov rad istražili novinari češkog medija Seznam Zprávy. Prema njihovom istraživanju, osobe povezane s Ribarom putovale su kroz evropske zemlje, uključujući BiH, gdje su snimale film o euroskepticizmu i odnosima Evrope i Rusije. Novinari su kao producenta identificirali Borisa Dvorkina, za kojeg su naveli da je povezan s ruskim obavještajnim strukturama.

Alto Intelligence navodi da je Ribar posebno zainteresiran i za kompanije iz sektora odbrane, energetike, finansija i tehnologije. Analizom njegovih objava identificirano je više od 140 kompanija koje se pojavljuju u njegovim sadržajima.

Posebnu pažnju Ribar je posvećivao namjenskoj industriji u BiH. U augustu 2026. godine, nakon pokušaja prevare kompanije Igman, kanal je slučaj predstavio kao pokazatelj „ozbiljne ranjivosti“ bh. odbrambenog sektora. Igman je bio u fokusu Ribara i tokom problema s izvozom baruta iz Srbije u BiH 2025. godine.

„Manipulacija informacijama više se ne posmatra samo kao problem medija, novinarstva ili političke komunikacije. Kompanije koje se bave sigurnosnim rizicima počinju je tretirati kao pitanje koje može uticati na reputaciju kompanija, investicije, kritičnu infrastrukturu, energetiku, finansije i odbrambeni sektor“, kaže Veljan.

Ribar je nedavno intenzivno pratio i događaje u BiH nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. U izvještajima o prijavama za njegovo veličanje od strane funkcionera u Republici Srpskoj, Ribar je koristio narativ o „pritisku Sarajeva na Srbe“, dok je Mladića predstavljao kao „simbol otpora“ tokom ratova devedesetih.

Prema analizi Alto Intelligencea, ovakvi regionalni narativi mogu se potom prilagođavati različitim jezicima, publikama i društvenim okolnostima, uz zadržavanje osnovne poruke. Izvještaj ukazuje i na mogućnost da se Ribar vrlo brzo aktivira nakon nekog događaja i postojeći narativ prilagodi novim okolnostima.

Veljan smatra da zbog toga fokus ne bi trebao biti samo na pojedinačnim dezinformacijama.

„Nedostaje nam sistem koji bi kontinuirano povezivao ono što vide istraživači, novinari, fact-checkeri, sigurnosne institucije, akademska zajednica i organizacije civilnog društva“, kaže ona.

Prema njenim riječima, efikasniji odgovor zahtijevao bi praćenje cijelog procesa – od trenutka kada se određeni narativ pojavi, preko njegove lokalizacije i širenja između različitih jezika i platformi, do trenutka kada iz marginalnog prostora dospije u politički ili medijski mainstream.

(Vijesti.ba)