Respiratorna oboljenja najčešće uzrokuje zagađen zrak

Zagađenje zraka jedan je od ključnih faktora porasta respiratornih, ali i kardiovaskularnih i neuroloških oboljenja, upozorila je specijalistica pulmologije iz ASA Bolnice dr. Lina Rayan Duranović, ističući da se iz godine u godinu bilježi sve veći broj pacijenata s bolestima dišnog sistema.

Prema njenim riječima, povećan je broj oboljelih u svim starosnim grupama, a posebno zabrinjava rast broja težih i hroničnih oboljenja.

- Generalno, svake godine se bilježi povećan broj pacijenata, kako djece tako i odraslih, posebno iz starije populacije, koji imaju neki vid respiratornog oboljenja, bilo da je riječ o akutnim bronhitisima, opstrukcijama dišnih puteva, upalama pluća ili hroničnim bolestima koje progresiraju u ozbiljnije forme poput astme i hronične opstruktivne plućne bolesti. Također, bilježimo i veliki broj pacijenata oboljelih od karcinoma pluća, među kojima je značajan broj onih koji nikada nisu bili pušači - kazala je Duranović.

Pojasnila je da sitne lebdeće čestice iz zagađenog zraka ne ostaju samo u dišnim putevima, već ulaze i u krvotok, zbog čega posljedice trpi cijeli organizam.

Istakla je da su posebno ugrožene trudnice, mala djeca i hronični bolesnici, te da individualne mjere zaštite mogu pomoći, ali ne mogu riješiti problem.

- Trudnice i mala djeca spadaju među najugroženije kategorije stanovništva. Sitne čestice prolaze fetalnu barijeru i dospijevaju u krv nerođenog djeteta, dok kod djece u razvoju i hroničnih bolesnika dodatno povećavaju zdravstvene rizike - poručila je Duranović.

Učesnici simpozija među ostalim diskutovali su o kvalitetu zraka u BiH, posljedicama zagađenja na zdravlje stanovništva, te o savremenim mogućnostima liječenja astme. Poseban fokus stavljen je na iskustva međunarodnih stručnjaka, među kojima i specijalista na Klinici za alergologiju i pulmologiju Univerzitetske bolnice u Lundu (Švedska) dr. Jens Richter koji je ukazao na značaj interdisciplinarnog pristupa u prevenciji i liječenju respiratornih bolesti.

On je istakao je da su posljednje dvije decenije donijele značajan napredak u liječenju teške astme, zahvaljujući novim terapijama koje danas omogućavaju pomoć pacijentima za koje ranije nije bilo efikasnog rješenja.

- Astma je globalni problem, a posebno u područjima s visokim nivoom zagađenja zraka, poput Bosne i Hercegovine. Zato mi je veoma važno da razmjenjujemo iskustva i znanja, ne samo između različitih medicinskih disciplina, nego i preko državnih granica - kazao je Richter.

Govoreći o prioritetima u borbi protiv zagađenja zraka i respiratornih oboljenja, naglasio je da ljekari imaju važnu ulogu ne samo u liječenju pacijenata nego i u zagovaranju društvenih promjena.

- Važno je da ljekari budu svjesni svoje odgovornosti i da utiču na kreiranje politika koje će doprinijeti smanjenju zagađenja zraka, jednog od glavnih uzroka brojnih respiratornih bolesti. Osim brige o pacijentima, imamo i društvenu odgovornost da razgovaramo s donosiocima odluka i zagovaramo mjere koje će zaštititi cjelokupno stanovništvo, a posebno djecu i starije osobe - rekao je.

Na pitanje mogu li maske pružiti zaštitu tokom dana s povećanim zagađenjem zraka, Richter je odgovorio da one ne mogu spriječiti nastanak bolesti, ali mogu ublažiti posljedice izloženosti štetnim česticama.

- Ako osoba već ima respiratorne probleme, nošenje maske može pomoći da se smanji izloženost zagađujućim materijama u okruženju, naročito u periodima kada je kvalitet zraka izrazito loš - naveo je.

Simpozij je pružio priliku zdravstvenim radnicima i naučnicima da razmijene iskustva, unaprijede saradnju i razgovaraju o izazovima koje zagađenje zraka i hronične respiratorne bolesti predstavljaju za javno zdravlje.

(Vijesti.ba / FENA)