
Direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nezgoda "Step" Dejan Trninić rekao je da je analizom obuhvaćeno 100 kulturnih, sportskih, ugostiteljskih, turističkih i trgovačkih objekata u Banjoj Luci, s ciljem utvrđivanja u kojoj mjeri ispunjavaju principe pristupačnosti.
- Analiza je pokazala da smo najveću nepristupačnost pronašli u turističkom sektoru - rekao je Trninić.
On je naveo da u Banjoj Luci samo jedan hotel ima prilagođene sobe za osobe sa invaliditetom, dok samo dva restorana imaju pristupačan toalet, a nijedan kafić nema takav toalet.
Istovremeno, analiza je pokazala da su najpristupačniji objekti u gradu tržni centri i benzinske pumpe.
- Možda je zbog samog načina izgradnje, ali ako želimo da dovedemo nekog turistu u Banju Luku, susrećemo se s činjenicom da su im najpristupačniji tržni centri i pumpe, a svakako je u našem interesu da objekti iz različitih oblasti budu pristupačni - rekao je Trninić.
On je upozorio i da postoje javni objekti i stambene zgrade koje su dobile upotrebne dozvole, iako ne ispunjavaju standarde pristupačnosti.
- Imali smo situaciju gdje su javni objekti, stambene zgrade, dobili upotrebne dozvole, a nisu pristupačni. To su neki objekti koji su stari svega godinu, dvije - rekao je Trninić.
On je istakao da inspekcijski organi, kao i institucije koje izdaju upotrebne dozvole i obavljaju tehnički prijem, ne bi smjeli dozvoliti da novi objekti ne ispunjavaju standarde pristupačnosti.
Pomoćnik ministra za turizam i ugostiteljstvo RS Predrag Tešić rekao je da je Ministarstvo trgovine i turizma prije oko dvije godine formiralo radnu grupu za pristupačni turizam, u kojoj učestvuju predstavnici udruženja osoba sa invaliditetom, Privredne komore, Horece (Udruženje poslodavaca turizma i ugostiljestva) i turističkih organizacija.
On je naveo da su kroz radnu grupu pripremane izmjene zakonskih rješenja, uključujući oblast turizma i ugostiteljstva, te da je u prijedlog zakona o ugostiteljstvu uvedena mogućnost dodjele oznaka za pristupačne objekte.
Tešić je najavio da će Ministarstvo izraditi pravilnike i uputstva kojima će biti definisani uslovi koje ugostiteljski objekti treba da ispune kako bi bili pristupačni, kao i digitalnu mapu na kojoj će takvi objekti biti dostupni korisnicima iz zemlje i inostranstva.
Najavio je i dodjelu priznanja pristupačnim objektima, u saradnji sa Privrednom komorom i Horecom, kao i mogućnost da se kroz buduće grantove Ministarstva obezbijede sredstva za prilagođavanje objekata osobama sa invaliditetom.
Tešić je rekao da pristupačnost ne treba posmatrati kao socijalnu temu niti kao trošak za privredu, već kao investiciju, jer pristupačni objekti nisu važni samo osobama sa invaliditetom, već i starijim osobama i roditeljima sa djecom.
Voditelj projekata za osobe sa invaliditetom u Caritasu BiH Zlatko Malić rekao je da su Caritas BiH i Unija organizacija osoba sa invaliditetom BiH, uz finansijsku podršku Evropske unije, podržali projekat Udruženja "Step" usmjeren na unapređenje pristupačnosti u Banjoj Luci.
Prema njegovim riječima, pristupačni standardi regulisani međunarodnim dokumentima, zakonima i pravilnicima RS nalažu da novoizgrađeni objekti moraju zadovoljiti standarde pristupačnosti, dok kod ranije izgrađenih objekata postoji obaveza uklanjanja barijera.
On je rekao da su u posljednjih deset godina analizirali pristupačnost u 20 do 25 gradova u RS i Federaciji BiH, te da je situacija slična u većini gradova.
- Izuzeci su jednim dijelom Banja Luka, Sarajevo i Trebinje, gdje je pristupačnost nešto bolja u odnosu na ruralne sredine - rekao je Malić.
Najveći problem, kako je dodao, nisu samo vezani za ulazak u objekte, već i za javni prevoz, kao i pristupačne informacije i komunikaciju, koji su na veoma niskom nivou.
Konferencija "Turizam za sve - Republika Srpska bez barijera" organizovana je u okviru projekta Udruženja "Step" "Grad za sve - za pristupačnu Banju Luku".
(Vijesti.ba / FENA)
Chat čitatelja