Obilježena 33. godišnjica zločina nad hrvatskim civilima u Grabovici

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović kazao je kako je važno što se i danas, 33 godine kasnije, narod još uvijek okuplja kako bi se prisjetio i odao počast za 33 ubijena civila u Grabovici.

- Sjećanje na naše žrtve stalno nas na neki način drži u uvjerenju da smo trebali biti bolji ljudi u vremenu rata, ako je to uopće moguće jer to je vrijeme razaranja, stradanja, protjerivanja i užasa, kao što je i naša Grabovica, ali i ostala stratišta hrvatskog i drugih naroda u Bosni i Hercegovini - kazao je Čović.

Ističe kako Bosna i Hercegovina nikada neće profunkcionisati kao normalno, evropsko i civilizovano društvo dok ne raščistimo s prošlošću.



- Dobro bi bilo da ako oni koji su činili zločine na ovim prostorima, koji su ih naredili i sproveli, ako imaju savjesti prema svojoj djeci i porodicama, da bar otkriju mjesta gdje su pokopani ili šta se već dogodilo sa žrtvama ovog kraja. Mi ćemo i dalje dolaziti i ohrabrivati ljude da se ovdje vraćaju. BiH mora zaživjeti kao normalna država, a i iz nekih drugih primjera ovih dana vidjeli smo koliko je još ostalo toga neraščišćenoga u glavama naših ljudi, kad gledamo na historiju i Domovinski rat, odnosno kako mi doživljavamo vrijeme od 1991. do 1995. godine - kazao je Čović.

Predsjednik Udruženja hrvatskih stradalnika "Grabovica 93" Josip Drežnjak kazao je kako 33 godina od zločina ono što najviše boli rodbinu pobijenih je da se i dan danas ne zna gdje su tijela većine stradalih.

- Da smo svake godine pronalazili jedno tijelo, ove godine bi s time završili, ali nismo nažalost. Sva priča završava 1994. godine kad su nam u sklopu razmjene isporučili 11 vreća s posmrtnim ostacima, a u tih 11 vreća nalazile su se nečija stopala, nečije potkoljenice, nečija glava, a svjedoci smo da su sva ta tijela bila kompletna pa nam nije jasno zašto su imali potrebu i to raditi - kazao je Drežnjak.



Istakao je kako je želja svih ovih godina ista, da će neko doći i reći gdje su kosti ostalih pobijenih, ali, kako navodi, to se još uvijek nije dogodilo i jako je bolno.

Najmlađa žrtva ovog zločina koji se dogodio 8. i 9. septembra 1993. godine bila je Mladenka Zadro koja je, kada je ubijena u majčinu naručju, imala samo 4 godine, a najstarija žrtva bio je 87-godišnji Marko Marić.

Od 33 ubijenih, njih 17 se još vodi kao nestalo, samo dva tijela su kompletna, a od većine stradalih pronađeni su samo dijelovi tijela.

Prema obdukcijskom nalazu na Patološkom odjelu KBC-a Firule u Splitu, iskazima svjedoka i naknadnoj rekonstrukciji događaja, zaključeno je da je većina žrtava ubijena na veoma okrutan način.

Za zločin u Grabovici pred domaćim sudovima odgovarali su bivši pripadnici Armije RBiH, i to za pojedinačna ubistva, dok za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i komandnu odgovornost niko nije odgovarao.

Na devet godina zatvora osuđen je Mustafa Hota, na deset godina Enes Šakrak, dok su Nihad Vlahovljak, Sead Karagić i Haris Rajkić osuđeni na po 13 godina zatvora.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju za zločin u Grabovici pravomoćno je oslobodio kaznene odgovornosti načelnika Glavnog štaba vrhovne komande Armije RBiH Sefera Halilovića.


(Vijesti.ba / FENA)