Suša poharala njive: Kukuruz desetkovan, prinosi manji i do 70 posto

Godina je, prema ocjeni proizvođača, jedna od najtežih u posljednjih nekoliko godina.

Poljoprivredni proizvođač iz Janje Mustafa Gradaščević već decenijama se bavi proizvodnjom različitih kultura. Svake godine zasije oko 150 duluma kukuruza, te oko 60 duluma pšenice i ječma. Ove godine zasijao je i dva hektara krompira, a uzgaja i kupus, luk, paprike i dinje.

Ipak, ovogodišnja proizvodnja donijela je više problema nego očekivanih rezultata.

- Ova godina je izuzetno sušna. Skoro dva mjeseca ovdje nije bilo značajnijih padavina koje bi rashladile biljke i dale im podstrek za zdrav razvoj. Suša je značajno uticala na prinose, a pojedine kulture pretrpjele su velike gubitke - ističe Gradaščević.

Posebno je stradao kukuruz. Na pojedinim parcelama prinosi će, prema njegovim riječima, biti manji i do 70 posto, dok će na nekim zemljištima rod gotovo potpuno izostati.

 - Kukuruz je gotovo desetkovan. U Semberiji, pa i na pojedinim parcelama u Janji, situacija zavisi od kvaliteta zemljišta i dubine vode. Tamo gdje je voda dublja, prinos će biti veoma slab ili ga gotovo neće ni biti. Na nekim parcelama prinosi će biti umanjeni za 20, 30, pa čak i 50 ili 70 posto - upozorio je Gradaščević.

Poljoprivrednici koji imaju stoku pokušavaju iskoristiti ono što je od kukuruza ostalo, uglavnom za silažu. Međutim, ni kvalitet stočne hrane nije na zadovoljavajućem nivou. Suša je pogodila i trave, djetelinu i druge krmne kulture.

Umjesto uobičajenih četiri do pet otkosa djeteline godišnje, mnogi proizvođači imali su svega dva, eventualno tri, dok na pojedinim parcelama nije bilo dovoljno prinosa ni za jedan ozbiljniji otkos.

Za razliku od kukuruza, pšenica je na pojedinim parcelama ostvarila dobre, pa čak i odlične prinose. Problem je, međutim, otkupna cijena.

- Što se tiče pšenice, prinos je bio dobar, čak i odličan na pojedinim parcelama. Međutim, problem je cijena. Kao i prethodnih godina, ona je veoma niska i ove godine kretala se oko 25 feninga po kilogramu - navodi Gradaščević.

Dodatni udar za poljoprivrednike predstavlja stanje u stočarstvu. Otkupna cijena mlijeka, kako navodi, kreće se oko 70 do 75 feninga, dok su proizvođači tokom godine imali i cijene od oko 95 feninga po litru.

- Mnogi poljoprivredni proizvođači s kojima komuniciram već najavljuju čak i gašenje stočnog fonda jer je teško izdržati ovakvu situaciju – kazao je Gradaščević.

Smatra da domaćoj poljoprivredi nedostaje jasna i dugoročna strategija, ali i jedinstvena institucija koja bi kreirala poljoprivrednu politiku na nivou Bosne i Hercegovine.

Aktuelne podsticaje, dodaje, više doživljava kao privremenu pomoć nego kao sistemsko rješenje.

- Mi poljoprivrednici imamo potrebu za Ministarstvom poljoprivrede BiH. Potrebna nam je jedna adresa koja bi kreirala poljoprivrednu politiku za duži period i jasno definisala šta nam je činiti - ističe Gradaščević.

Prema njegovim riječima, potrebno je utvrditi koje su grane poljoprivrede najrentabilnije i gdje BiH ima najveći potencijal – u stočarstvu, ratarstvu, povrtarstvu, voćarstvu ili drugim oblastima.

- Podsticaji koji se daju na neki način samo ublažavaju situaciju. Ja ih više doživljavam kao neku vrstu 'sadake' nego kao stvarnu i sistemsku pomoć poljoprivrednicima. Država treba da stane iza toga i da proizvođačima jasno kaže: ovo su pravci u kojima želimo da idemo, ovo su proizvodnje koje treba razvijati i u njih ćemo ulagati – naglasio je Gradaščević.

Posebno problematičnim smatra izostanak konkretnije reakcije institucija na ovogodišnju sušu i mogućnost proglašenja elementarne nepogode na područjima koja su najviše pogođena.

Da je godina izuzetno zahtjevna za poljoprivrednike smatra i ekonomski stručnjak Adin Fakić. Prema njegovim riječima, kombinacija smanjenih prinosa i povećanih troškova proizvodnje dodatno će opteretiti domaće proizvođače.

Fakić navodi da je proizvodnja već godinama pod pritiskom rasta cijena sirovina i repromaterijala, dok tržište istovremeno ne omogućava proizvođačima da te troškove nadoknade kroz veće prodajne cijene.

- Uslovi u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini, a posebno u Federaciji BiH, takvi su da je od 2021. godine došlo do rasta cijena svih sirovina i repromaterijala potrebnih za proizvodnju. To povećanje bilo je približno 100 posto i taj nivo troškova i danas je aktuelan - kaže Fakić.

Iskustvo sa Farme Spreča, gdje se na oko 850 hektara proizvodi hrana za muzne krave, pokazuje koliko su vremenski uslovi uticali na proizvodnju.

- Redovna sjetva, zbog specifičnosti zemljišta na području Sprečanskog polja, bila je relativno uspješna. Međutim, postrna sjetva bila je potpuno neuspješna zbog činjenice da je tokom augusta bilo izuzetno mnogo vrelih dana - navodi Fakić.

Očekuje da će prinosi biti manji za oko 20 do 30 posto.

Istovremeno, problem predstavlja i stanje na tržištu mlijeka. Povećana proizvodnja, koja je počela još 2025. godine i nastavila se tokom 2026, dovela je do veće ponude od potražnje, što je rezultiralo padom cijena.

- Sigurno je da će ova suša dovesti do dodatnog povećanja troškova proizvodnje. Međutim, da li će farmeri moći svoje proizvode prodati po višim cijenama – u to sumnjam – ocijenio je Fakić.

Kako ističe, proizvođači su trenutno pritisnuti sa dvije strane: troškovi rastu, dok istovremeno padaju i prinosi i mogućnost da se proizvodi prodaju po cijenama koje bi pokrile povećane troškove.

Fakić smatra da je jedan od ključnih odgovora na sve izraženije klimatske promjene izgradnja i unapređenje sistema za navodnjavanje. Kao jednu od ključnih mjera izdvaja izgradnju i unapređenje sistema za navodnjavanje.

- Definitivno moramo da se posvetimo dugoročnim ulaganjima, na čijem čelu bi trebala biti neka državna institucija, u saradnji sa dostupnim sredstvima Evropske unije, Evropske banke za obnovu i razvoj ili Svjetske banke - kaže Fakić.

Podsjeća da su prije nekoliko godina bila dostupna sredstva namijenjena izgradnji primarne mreže za navodnjavanje, ali je mišljenja da je potrebno dodatno ulagati u ovu oblast.

- Navodnjavanje je ključna stvar, naročito u proizvodnji žitarica, kukuruza, suncokreta i soje. Bez sistema navodnjavanja u budućnosti nećemo moći računati na stabilnu proizvodnju ovih kultura - upozorava Fakić.

Pored navodnjavanja, neophodno je prilagođavati poljoprivrednu proizvodnju novim klimatskim uslovima, uključujući i izbor kultura otpornijih na visoke temperature i nedostatak vode.

Za Fakića, međutim, pitanje više nije samo kako prevazići jednu lošu godinu, već kakvu poljoprivredu Bosna i Hercegovina želi imati u budućnosti.

- Moramo odgovoriti na pitanje: treba li nam uopšte domaća poljoprivredna proizvodnja i domaća hrana ili ćemo se potpuno osloniti na uvoz? Ako ćemo sve uvoziti, onda moramo biti svjesni i kakvu hranu uvozimo – naveo je Fakić.

Kako je dodao, domaći proizvođači još uvijek mogu ponuditi kvalitetnu i kontrolisanu hranu, ali im je za opstanak potrebna jasna politika i konkretnija podrška institucija.

(Vijesti.ba/Fena)