Stoye: Dronovi najveći novi izazov za sigurnost evropskog zračnog prostora

Dronovi se, kako je kazao, sve češće pojavljuju u blizini aerodroma i druge kritične infrastrukture, stvarajući nove sigurnosne rizike širom Evrope.

- Uspješan odgovor na taj izazov zahtijevat će blisku koordinaciju civilnih i vojnih zrakoplovnih vlasti, policijskih agencija, industrije i evropskih organizacija - rekao je Stoye, ističući da EUROCONTROL može imati važnu ulogu u koordiniranju takvih aktivnosti i razvoju zajedničkog evropskog pristupa integraciji dronova i mjerama protiv neovlaštenih bespilotnih letjelica.

Stoye će na četvrtom izdanju Sarajevo Security Conference, koje će od danas do 6. septembra okupiti međunarodne zvaničnike, vojne lidere i stručnjake za sigurnost, učestvovati u panel-diskusiji o budućnosti evropske sigurnosti i izazovima koje donose geopolitičke, tehnološke i odbrambene promjene.

Evropski zračni prostor posljednjih godina istovremeno je pod znatno većim pritiskom zbog rata u Ukrajini. Stoye navodi da je, iz perspektive civilnog zrakoplovstva, približno 20 posto evropskog zračnog prostora postalo nedostupno zbog zatvaranja ukrajinskog zračnog prostora i ograničenja u susjednim područjima.

To je dovelo do velikog preusmjeravanja saobraćaja, posebno preko Skandinavije, centralne Evrope i Balkana.

Istovremeno je, nakon odluke saveznika NATO-a na samitu u Madridu 2022. godine o uspostavljanju pojačanih aktivnosti budnosti, povećano vojno prisustvo na istočnom krilu NATO-a, broj vojnih vježbi i područja namijenjenih obuci. Ulazak Švedske i Finske u NATO dodatno je promijenio sigurnosnu situaciju i potrebe za vojnim zračnim prostorom u Evropi.

Stoye kaže da je povećanje vojnih aktivnosti nametnulo i znatno veću potrebu za civilno-vojnom saradnjom, posebno u upravljanju zračnim prostorom, razvoju infrastrukture dvostruke namjene, sigurnosti i otpornosti sistema te integraciji novih sistema naoružanja.

Zatvaranje ukrajinskog i ruskog zračnog prostora posebno se odrazilo na zemlje zapadnog Balkana jer mnogi dugolinijski letovi prema Aziji sada koriste južne rute preko Balkana i Turske.

Stoye navodi primjer leta između Frankfurta i Tokija, koji zbog izmijenjenih ruta može trajati i do tri sata duže, što povećava operativne troškove i emisije ugljendioksida.

Dodatni saobraćaj stvara veliki pritisak na kapacitete pružalaca usluga kontrole zračnog saobraćaja, posebno tokom ljetne sezone, kada su kašnjenja i preusmjeravanja preko jadranske regije i Italije često neizbježni.

- Iz perspektive EUROCONTROL-a, države zapadnog Balkana rade izvanredan posao u prihvatanju tog dodatnog saobraćaja i smanjenju njegovog utjecaja na komercijalnu avijaciju - kazao je Stoye.

Od zatvaranja ukrajinskog zračnog prostora i preusmjeravanja letova povezanih s krizama u Ukrajini i na Bliskom istoku, zračni saobraćaj u regiji povećan je za približno 15 do 20 posto.

Stoye ocjenjuje da je zapadni Balkan dobro integriran u širu evropsku arhitekturu sigurnosti i otpornosti zračnog saobraćaja, s obzirom na to da su države regije punopravne članice EUROCONTROL-a i potpuno uključene u njegove ključne inicijative.

Glavne ranjivosti, međutim, povezane su s kapacitetima. Zračni prostori mnogih država u regiji relativno su mali i tokom perioda najvećeg saobraćaja mogu brzo postati zagušeni.

Za budući rast bit će, prema njegovim riječima, potrebno više kontrolora leta, daljnji razvoj infrastrukture i uvođenje novih tehnologija, uključujući rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji.

Jedan od sve izraženijih problema evropskog zrakoplovstva je ometanje i lažiranje signala globalnih satelitskih navigacijskih sistema – GNSS-a, uključujući GPS.

Stoye kaže da su takve aktivnosti od pandemije covida dramatično porasle širom Evrope, posebno na području od Baltičkog mora preko Crnog mora do istočnog Mediterana.

Na početku rata u Ukrajini većinu incidenata činilo je ometanje signala, odnosno jamming, dok je tokom posljednje dvije godine sve veća pažnja usmjerena na spoofing, slanje lažnog signala kojim se navigacijski sistemi mogu navesti da prikazuju pogrešnu lokaciju.

Prema sadašnjim trendovima, ocjenjuje Stoye, oba oblika GNSS interferencije ostat će značajan izazov za evropsko zrakoplovstvo u doglednoj budućnosti.

EUROCONTROL i Evropska agencija za sigurnost zračnog saobraćaja (EASA) zbog toga rade na jačanju otpornosti satelitske navigacije, sistemima upozoravanja i razvoju novih generacija otpornijih GNSS prijemnika.

Za putnike takve smetnje, međutim, u pravilu nisu primjetne.

Stoye objašnjava da su piloti komercijalnih aviokompanija obučeni da prepoznaju i upravljaju problemima sa satelitskom navigacijom, dok moderni avioni raspolažu alternativnim navigacijskim sistemima koji omogućavaju siguran nastavak leta.

U slučaju gubitka GNSS signala moguće je koristiti autonomne inercijalne navigacijske sisteme, zemaljske navigacijske stanice, dok se za slijetanje može koristiti Instrument Landing System (ILS).

- Sigurnost ostaje u potpunosti zaštićena, ali operativna efikasnost može biti pogođena - naglasio je Stoye.

GNSS smetnje, između ostalog, mogu zahtijevati da kontrolori leta povećaju razmak između aviona, čime se smanjuje kapacitet zračnog prostora.

Povećanje vojne aktivnosti širom Evrope istovremeno otvara pitanje koliko brzo vojne letjelice mogu prelaziti državne granice u slučaju krize.

Stoye kao jednu od najvećih prepreka navodi diplomatska odobrenja koja su danas potrebna za svaki pojedinačni vojni let koji prelazi nacionalne granice.

Dobijanje tih dozvola, kaže, može trajati nekoliko dana, pa čak i sedmica, što ograničava mogućnost brzog odgovora u kriznim situacijama.

Evropska unija kroz paket vojne mobilnosti nastoji harmonizirati procedure i skratiti vrijeme za odobravanje prekograničnih vojnih kretanja na najviše tri radna dana.

Stoye smatra da bi evropske države dugoročno trebale razmotriti i koncept svojevrsnog Military Aviation Schengena, odnosno sistema prema kojem bi vojne letjelice imale trajna ili, primjerice, godišnja diplomatska odobrenja umjesto podnošenja posebnog zahtjeva za svaki let.

Potreba za većim i fleksibilnijim područjima za vojnu obuku dodatno će rasti s uvođenjem borbenih aviona pete generacije poput F-35 i naprednog dalekometnog naoružanja.

Istovremeno se očekuje nastavak rasta civilnog zračnog saobraćaja.

EUROCONTROL procjenjuje da će broj letova u Evropi rasti za više od dva posto godišnje između 2026. i 2032. godine, te sa približno 11,1 milion letova u 2025. dostići oko 12,8 miliona godišnje do 2032.

Stoye zbog toga naglašava da će bliska saradnja vojnih vlasti, civilnog zrakoplovstva, aviokompanija, kontrola leta i aerodroma biti ključna kako bi Evropa istovremeno mogla povećavati vojnu spremnost i omogućiti nesmetan rast civilnog saobraćaja.

Cyber napadi, dronovi, ometanje satelitske navigacije i povećana vojna aktivnost, zaključuje, sve više brišu tradicionalnu granicu između civilne i vojne sigurnosti, zbog čega će evropski zrakoplovni sistem morati nastaviti prilagođavati infrastrukturu, regulativu i tehnologiju novom sigurnosnom okruženju.

(Vijesti.ba / FENA)