Ono što je otkriveno u koraljima, veoma je zabrinulo naučnike

Istraživanje, koje je analiziralo moderne i drevne korale s otočja Galapagos, pokazalo je da su El Nino događaji u posljednje četiri decenije bili snažniji nego bilo koji zabilježeni u prethodnih 1.000 godina.

Riječ je o periodu prije otprilike 1850. godine, kada je ljudski utjecaj na klimu počeo značajno rasti zbog povećanja emisija stakleničkih plinova.

„Ne vidimo period u prošlosti u kojem je El Nino bio ovoliko snažan kao danas. Pokazujemo i da se njegova snaga mijenja paralelno s porastom globalne temperature“, izjavila je glavna autorica studije Julia Cole, profesorica i šefica Odjela za nauke o Zemlji i okolišu na Univerzitetu u Michiganu.

Prema njenim riječima, snažni El Nino događaji koji su se pojavili u posljednjih 40 godina nisu uobičajena pojava kada se uporede s prethodnim milenijem.

Šta je El Nino?

El Nino je prirodni klimatski fenomen koji svakih nekoliko godina uzrokuje neuobičajeno zagrijavanje tropskog dijela Tihog okeana.

U normalnim uvjetima pasati pušu duž ekvatora od istoka prema zapadu, potiskujući toplu vodu od obala Južne Amerike prema Australiji. Kada pasati oslabe, topla voda se vraća prema istočnom Pacifiku, odnosno prema Južnoj Americi, čime se stvaraju uvjeti za razvoj El Nina.

Atmosferska cirkulacija tada reaguje tako što se snažne padavine pomjeraju iz Indonezije prema centralnom Pacifiku, dok zapadni Pacifik može biti pogođen sušom. Ovaj proces dodatno slabi pasate i može produžiti trajanje El Nina na godinu ili dvije.

Iako fenomen nastaje u tropskom Pacifiku, njegove posljedice osjećaju se širom svijeta.

Promjene u kretanju oluja mogu donijeti više padavina u pojedine dijelove svijeta, dok druga područja istovremeno mogu biti pogođena sušama. Posljedice uključuju poplave, požare, propadanje usjeva, širenje pojedinih bolesti i druge probleme koji ugrožavaju zdravlje i sigurnost ljudi.

Koralji kao „vremenske kapsule“

Kako bi rekonstruisali istoriju El Nina, naučnici su uzeli uzorke 13 korala s Galapagosa, uključujući žive kolonije i ostatke drevnih korala.

Koralji rastu otprilike jedan do dva centimetra godišnje, stvarajući slojeve kalcijum-karbonata. Hemijski sastav tih slojeva čuva podatke o temperaturi morske vode u kojoj su koralji rasli, zbog čega naučnici njihove skelete mogu koristiti kao svojevrsne vremenske kapsule.

Istraživači su analizirali uzorke milimetar po milimetar. Posmatrali su odnos stroncija i kalcija, koji zavisi od temperature vode, a rezultate su dodatno provjerili analizom izotopa kisika, također pokazatelja temperature.

Tako su dobili zapis o promjenama temperature na Galapagosu, području na kojem El Niño ima posebno snažan utjecaj.

Rezultati su pokazali da su se posebno snažni El Nino događaji počeli pojavljivati tokom posljednjih 40 do 50 godina. Prije toga, podaci su pokazivali „prilično dosljedan obrazac nižeg intenziteta“.

Naučnici provjerili i prirodne uzroke

Istraživači su zatim pokušali utvrditi jesu li prirodni procesi mogli uzrokovati slična pojačavanja El Niña tokom posljednjih 1.000 godina.

Koristili su klimatske modele koji simuliraju klimatske uslove tokom posljednjeg milenija, uključujući podatke o vulkanskim erupcijama i promjenama Sunčeve aktivnosti.

Modeli nisu pokazali velike promjene koje bi ukazivale na to da su prirodni procesi mogli proizvesti tako snažno pojačavanje El Nina.

„Pitanje nije hoće li se El Nino dogoditi, već koliko će biti snažan i kakve će biti njegove posljedice“, rekla je Cole.

Dodala je da se trenutni El Nino nadovezuje na globalno zagrijavanje i da bi mogao dodatno povećati temperature koje bi ionako rasle zbog emisija stakleničkih plinova.

Prema nekim prognozama, globalna temperatura mogla bi doseći 1,7 ili 1,8 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, što bi bilo znatno iznad dosadašnjih rekorda.

Jači El Nino znači i teže posljedice

Naučnici upozoravaju da bi snažniji El Nino mogao dodatno pojačati klimatske ekstreme širom svijeta.

„El Niño je ogroman izvor klimatskih ekstrema, pa ako on postaje jači, posljedice postaju teže, od suša, poplava i šumskih požara do nesigurnosti u snabdijevanju hranom“, upozorila je Cole.

Promjene u hidrološkom ciklusu mogu dovesti i do oštećenja infrastrukture, uključujući uništavanje kuća, puteva i željezničkih pruga, ali i do zdravstvenih problema, poput povećanog rizika od bolesti koje se prenose vodom.

„Vjerujemo da globalno zagrijavanje dodatno pojačava El Nino. Ako je to tačno, možemo očekivati snažnije klimatske ekstreme koji će povećati ekološke, infrastrukturne i ljudske gubitke“, zaključila je Cole.

Studija je objavljena u časopisu Science.

(Vijesti.ba)