Banjalučka biskupija pozvala na pomoć u obnovi katedrale sv. Bonaventure

Kako je navedeno, nakon više decenija na vanjskoj fasadi katedrale i zvonika, kao i na otvorima i stolariji, vidljivi su tragovi dotrajalosti. Zbog toga je potrebno pristupiti temeljitoj obnovi.

U prvoj fazi obnove planirana je obnova vanjske fasade katedrale, zamjena dotrajale stolarije, sanacija zvonika, te konzervacija sačuvanog dijela temelja stare katedrale, dok je u drugoj fazi planirana ugradnja vitraja i klimatizacija.

Banjolučka biskupija nakon ratno-poratnog progona i dugotrajnog iseljavanja suočena je s velikim smanjenjem broja vjernika. Prije posljednjeg rata Biskupija je brojila više od 120.000 vjernika, dok ih danas ima nešto više od 23.000.

Na području grada Banje Luke prije rata živjelo je više od 30.000 katolika, dok ih danas ima nešto više od 1.000. U takvim okolnostima Banjolučka biskupija nije u mogućnosti sama financijski pratiti ovako opsežne radove, saopćeno je iz Banjolučke biskupije.

- Da bismo uopće mogli započeti obnovu, zahvaljujemo pojedinim općinama i kantonima s hrvatskom većinom u Bosni i Hercegovini, kao i na pomoći ostvarenoj na temelju Javnog poziva Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Ipak, dosadašnja pomoć nije dostatna za dovršenje svih planiranih radova u prvoj fazi, a osobito ne za ostvarenje radova predviđenih u drugoj fazi. Stoga ovim putem pozivamo sve ljude dobre volje – pojedince, ustanove, poduzeća, zajednice i sve one koji su u mogućnosti, da svojim darom pomognu obnovu katedrale - kaže se u saopćenju.

Pomoć se može lično predati rektoru katedrale ili u Ekonomatu Banjolučke biskupije, odnosno uplatiti na račun Banjolučke biskupije uz naznaku: „Za obnovu katedrale“.

Katedrala sv. Bonaventure poznata je i kao „Biskupova crkva“, budući da nije župna crkva. Prva banjalučka katedrala građena je od 1885. do 1887. godine a bila je posvećena sv. Bonaventuri, biskupu i crkvenom naučitelju (1221.–1274.). Zbog izričitog zahtjeva tadašnjih austrougarskih vlasti nije smjela biti duža od 18 niti šira od 9 metara pa svojim dimenzijama nikada nije u potpunosti odgovarala potrebama vjernika.

Takva je služila sve do razornog potresa koji je Banju Luku pogodio 27. oktobra 1969. godine. Katedrala je tada teško oštećena te ju je bilo potrebno srušiti.

Na njenom mjestu nova katedrala izgrađena je 1972. i 1973. godine prema projektu zagrebačkog arhitekta ing. Matasovića.

Katedralni zvonik, visok 42 metra, izgrađen je 1990. i 1991. godine. U njemu se nalazi pet zvona, težine 1.070, 745, 540, 315 i 250 kilograma. Godine 2001. rekonstruisan je krov te je dovršeno unutrašnje uređenje katedrale.

Posebno mjesto u novijoj historiji katedrale zauzima pohod pape Ivana Pavla II. koji je 22. juna 2003. godine posjetio katedralu i spomen-kapelicu bl. Ivana Merza prigodom njegovog proglašenja blaženim. Sveti Otac tom je prigodom darovao kip uskrsloga Krista koji i danas stoji ispred katedrale.

(Vijesti.ba/Fena)