
Analiza BH novinara je pokazala da su u periodu 2021 – 2025. najmanje 203 građana prekršajno kažnjena zbog objava na društvenim mrežama i internet portalima u Unsko-sanskom, Posavskom, Kantonu 10 i Zapadnohercegovačkom kantonu, te u Općini Kakanj.
Taj broj, kako je rekla autorica analize Mirna Stanković Luković,vjerovatno nije konačan, budući da pojedini kantoni ne vode posebne evidencije ili nisu dostavili tražene podatke na upit BH novinara.
Na konferenciji za novinare u Sarajevu predstavljena je analiza pod nazivom „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja”. Stanković Luković je navela da se regulacija ponašanja u digitalnom prostoru u Federaciji BiH razvijala parcijalno i bez jedinstvenog zakonodavnog pristupa. Umjesto jedinstvenog normativnog rješenja, pojedini kantoni i jedinice lokalne samouprave uvodili su različite modele regulacije interneta i društvenih mreža kroz kantonalne zakone i lokalne odluke o javnom redu i miru, u okviru kojih je internet proglašavan javnim prostorom ili javnim mjestom, kao da je riječ o fizičkom prostoru.
Generalna sekretarka BH novinara Borka Rudić podsjetila je na slučaj koji se desio u Kaknju tačno prije godinu dana, kada je novinarka bila prekršajno procesuirana zbog kritičkog komentara na Facebooku. Iako je ovaj slučaj riješen odustajanjem obje strane od vođenja prekršanog postupka pred sudom u Kaknju, u javnom komunikacijskom prostoru otvorilo se pitanje uticaja lokalnih propisa i tretiranja interneta kao "javnog prostora" na zaštitu slobode izražavanja i rad medija, s obziroma na raširenu praksu lokalnih vlasti da internet tretiraju kao "fizički javni prostor" i izriču kazne novinarima i drugim građanima zbog objava na društvenim mrežama i u komentarima na portalima.
Rudić je istakla da svako buduće regulisanje online prostora mora biti usklađeno s evropskim standardima i zakonodavstvom Evropske unije.
- Podaci do kojih smo došli govore o ograničavanju prava na slobodu izražavanja putem društvenih mreža i pokušajima lokalnih vlasti da, mimo evropskih standarda, kažnjavaju građane i jedan broj novinara zbog objava na društvenim mrežama - navela je Rudić.
Ombudsmen za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da analiza otvara ozbiljna pravna pitanja o tome može li se digitalni prostor tretirati kao javno mjesto u smislu propisa o javnom redu i miru. Upozorila je da je izostanak državnog zakonskog uređenja digitalne sfere doveo do toga da niži nivoi vlasti pokušavaju regulisati oblast za koju nisu nadležni.
- Propuštanje države da uredi digitalnu sferu kao resurs dovelo je do situacije da niži nivoi vlasti, koristeći svoja ovlaštenja, ulaze u oblast za koju nisu nadležni i pokušavaju je uređivati kroz propise o javnom redu i miru – dodala je Džumhur.
Analiza je urađena u okviru djelovanja Linije za pomoć novinarima – FMHL i za potrebe BH novinara i mreže SafeJournalists, kao odgovor na pritužbe novinara/ki i medija da se protiv njih vode prekršajni postupci na osnovu općinskih i kantonalnih propisa o javnom redu i miru.
(Vijesti.ba / FENA)
Chat čitatelja