
Deseti Festival GRAD „Metamorphosis“, koji će biti održan od 29. augusta do 21. septembra, ove godine u fokus stavlja Povelju bosanskog bana Kulina i Sarajevo kao prostor historijske, kulturne i urbane metamorfoze.
Festival okuplja umjetnike, kulturne institucije i organizacije iz Bosne i Hercegovine i inozemstva, kroz program koji povezuje historiju, umjetnost, književnost, film, arhitekturu, ekologiju i savremeni život grada.
Govoreći o konceptu i programu osnivač i art direktor Festivala GRAD Ibrahim Spahić, pored ostalog ukazuje na različita značenja pojma metamorfoze – od metastaze i metafizike do promjene svijesti i odnosa prema svijetu u kojem živimo, stoga, nama treba izlaz.
- Festival GRAD želi otvoriti upravo takav prostor – prostor za promjenu, preispitivanje i nove perspektive grada i društva – poručio je Spahić.
Festival se otvara 29. augusta u Historijskom muzeju BiH, izložbom „Ja, ban bosanski Kulin“, autorice Elme Hašimbegović, posvećenom Povelji bana Kulina iz 1189. godine.
Hašimbegović je podsjetila da Muzej ovu važnu godišnjicu obilježava već godinama. Još 2009. godine postavili su izložbu posvećenu Povelji, koju sada ponovo predstavlja javnosti.
- Želimo se vratiti samom dokumentu i podsjetiti šta on zaista govori, posebno u vremenu kada se historijski izvori često koriste za kreiranje savremenih mitova i dnevno-političke interpretacije – kazala je Hašimbegović.
Povelja bana Kulina, dodala je, svjedoči o razvijenoj državnoj strukturi Bosne krajem 12. stoljeća. Ona je trgovački ugovor između bana Kulina, kao predstavnika Bosne, i Dubrovnika, što govori o razvijenim političkim i trgovačkim vezama tog vremena. Istovremeno, dokument je značajan za razumijevanje kulturne, crkvene i diplomatske historije srednjovjekovne Bosne.
- Posebno je važna činjenica da je Povelja sačuvana u prijepisu na ćirilici, jednom od najstarijih pisama korištenih na prostoru Bosne i Hercegovine. Upravo je odnos prema vlastitom pismu bio jedan od dodatnih motiva za postavljanje ove izložbe – naglasila je Hašimbegović.
Izložba je postavljena na 12 panoa, a u njenom središtu nalazi se Povelja bana Kulina kao centralni eksponat. Cilj je vratiti pažnju na historijski dokument i omogućiti javnosti da ga upozna na osnovu onoga što u njemu zaista piše.
Program Festivala nastavlja se u Memorijalnom centru Sarajevo – Tunel spasa, gdje će biti predstavljen „Povijesni krug“, koji povezuje značajne historijske, kulturne i urbane tačke Sarajeva.
Među programima Festivala su izložbe „Intimate Time“, „Kulturni plakat“, „XXV Artistes Catalans – Expo 1992, Sevilla“, „Zmajevi Bosne“, „Saturae“ i „Zajedno“, program „Mostovi Miljacke“, umjetnički performansi, književni susreti, filmski program „GRAD na filmskoj traci“, kao i brojni sadržaji posvećeni Sarajevu, njegovoj arhitekturi, urbanom prostoru i kulturnom naslijeđu.
Poseban segment programa posvećen je budućnosti grada i zaštiti njegovog urbanog i prirodnog prostora, kroz projekte vezane za Skenderiju, Marijin Dvor, Miljacku, Bijambare, ekologiju, arhitekturu i javni prostor.
Festival završava 21. septembra, na Svjetski dan mira, programom „Manifest umjetnosti slobode i mira“, koji uključuje tradicionalni pohod na olimpijske planine i akciju „Drvo života“, izložbe, šahovski program i sadržaje posvećene miru, kulturnom naslijeđu i međugeneracijskoj saradnji.
Program Festivala otvoren je za građane Sarajeva, umjetnike, kulturne i obrazovne institucije, udruženja, mlade i sve generacije, s ciljem da Sarajevo predstavi kao grad susreta historije i savremenosti, umjetnosti i života, tradicije i novih ideja.
(Vijesti.ba / FENA)
Chat čitatelja