Hadžihafizbegović podijelio Srce Sarajeva sa braniocima grada: "Da nije bilo njih, ne bi bilo ni SFF-a"

Kako je Festival rastao, rasla je i njegova odgovornost da oda priznanje umjetnicima koji su svojim djelom trajno obilježili bosanskohercegovačku kinematografiju. 

Kao izraz te misije, Sarajevo Film Festival u svom 32. izdanju dodijelio je Počasno Srce Sarajeva Emiru Hadžihafizbegoviću, jednom od najznačajnijih glumaca bosanskohercegovačke i regionalne kinematografije, za sve njegove nezaboravne uloge i sveukupni doprinos filmskoj umjetnosti.


Foto: Fena

"Među nama su umjetnici čiji rad postaje dio kulturnog pamćenja jedne sredine. Kada se osvrnemo na bosanskohercegovačku i regionalnu kinematografiju, svuda prepoznajemo trag Emira Hadžihafizbegovića i njegovih uloga duboko utkanih u neka od najznačajnijih filmskih ostvarenja. Zadovoljstvo je Počasno Srce Sarajeva dodijeliti umjetniku koji je svojim opusom obilježio kinematografiju sredine iz koje je i sam potekao – iste one iz koje je prije više od tri desetljeća izrastao i Sarajevo Film Festival, i to za glumački opus koji nadilazi granice jezika, država i scena", izjavio je Jovan Marjanović, direktor Sarajevo Film Festivala.


Foto: Vijesti.ba

"Hvala SFF-u, ljudima koji su odlučivali o ovome. Kad dobijete pitanje šta vam znači, reći ću dijelim ovo sa svima onima koji su bili uz mene kada je kamera radila. Bitno je ko vas vozi na set, kad vam momak koji radi ketering kaže napravio sam nešto što volite. Ozbiljan umjetnik ne smije razmišljati u kontekstu nagrade. Postoji jedan glumac čija sam ja sredstva koristio kada sam bio mlad, a nikad nije dobio nagradu. Slobodan Aligrudić. Ja ovu nagradu dijelom sa svojim porodicom. Nije to isto patetika, čekali su me sa dalekih puteva. Moram se zahvaliti pet režisera Ognjen Siličić, Rajko Vrljić, Pjer Žaloca, Miroslav Momčilović i Elmir Jukiću", rekao je Hadžihafizbegović i posebno se zahvalio Hani i Vladi Divcu.

"I moj brat, veliki fotograf Jadran Lazić. I na kraju ovo Srce Sarajeva djelim sa braniocima grada, da njih nije bilo ne bi bilo ni SFF-a".

 

 

 

View this post on Instagram

A post shared by Vijesti.ba (@vijesti.ba)

Emir Hadžihafizbegović rođen je 20. augusta 1961. godine u Tuzli, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu diplomirao je 1986. godine u klasi Emira Kusturice. Nakon angažmana u Narodnom pozorištu u Tuzli i ratnog perioda, nastavlja umjetnički rad u Sarajevu, gdje gradi jedan od najprepoznatljivijih glumačkih opusa u regiji.

Ostvario je više od 70 uloga u igranim filmovima te preko stotinu uloga u teatru, filmu i drugim medijima. Njegov rad obilježile su suradnje s autorima poput Ognjena Sviličića, Rajka Grlića, Jasmile Žbanić, Pjera Žalice, Srđana Vuletića i Emira Kusturice, a filmovi u kojima je igrao nagrađivani su na festivalima u Cannesu, Berlinu, Locarnu i Rotterdamu. Između ostalog, dobitnik je i Nagrade Andrej Tarkovski na Međunarodnom filmskom festivalu „Zerkalo“ u Rusiji, nazvanom po kultnom filmu „Ogledalo“ Andreja Tarkovskog, koji se održava u Ivanovskoj oblasti.

Za ulogu u filmu "Takva su pravila" osvojio je nagradu za najboljeg glumca u programu Orizontti na Međunarodnom filmskom festivalu u Veneciji, Zlatnu arenu u Puli i niz međunarodnih nagrada. Njegove uloge u filmovima „Armin“, „Karaula“, „Smrt čovjeka na Balkanu“, „Praznik rada“, „Gori vatra“, „Kod amidže Idriza“, „Naša svakodnevna priča“ i „Žaba“ također su prepoznate s brojnim nagradama na festivalima širom Europe, Afrike i Sjeverne Amerike.

Kao glumac prvak i direktor Kamernog teatra 55 u Sarajevu, paralelno je gradio istaknut teatarski opus. Autor je četiri autorska projekta „Godine prevare“, „Iza sna“, „Tarik nije dio tala” i „Kijametski dan” s kojima je gostovao na scenama od New Yorka i Toronta do Pariza, Londona, Berlina i Sydneya.


(Vijesti.ba)