Otok prirode, legendi i tirkiznih zaljeva kroz objektiv Borisa Trogrančića

Njegova historija seže duboko u prošlost.

Tragovi ljudske prisutnosti na otoku stari su hiljadama godina, a kroz stoljeća Mljet su oblikovali Iliri, Rimljani, Slaveni i Dubrovčani.

U 12. stoljeću benediktinci podižu svoj samostan na otočiću usred Velikog jezera, čije se kamene zidine i danas uzdižu iznad mirne vode.

Upravo su Veliko i Malo jezero među najprepoznatljivijim prirodnim obilježjima Mljeta. Iako ih nazivamo jezerima, zapravo su morski zaljevi povezani s otvorenim morem uskim kanalima. Okružena šumama alepskog bora i mediteranskim raslinjem, njihova mirna površina stvara jedan od najposebnijih pejzaža Jadrana.

Zapadni dio otoka danas je zaštićen kao Nacionalni park Mljet, prostor u kojem se more, šuma i kamen gotovo neprimjetno stapaju u jednu cjelinu.

Ali Mljet nije samo otok prirode. On je i otok legendi.

Prema antičkoj tradiciji, upravo se ovdje odvijala priča o Odiseju i nimfi Kalipso. Na južnoj obali nalazi se pećina koju stoljećima prati predaja o Odisejevom boravku na otoku. Otvorena prema moru, iznad i ispod njegove površine, ona danas predstavlja jedno od najmističnijih mjesta Mljeta.

Dok svjetlost prolazi kroz modrinu i nestaje u dubini, lako je razumjeti zašto su ovakva mjesta još od antičkih vremena bila izvor priča, mitova i legendi.

Uživajte u kadrovima Borisa Trogrančića.

(Vijesti.ba)