Tri godine mandata Vedrana Lakića: Šta je urađeno u energetici, rudarstvu i industriji?

Dosadašnji mandat je najprije predstavio u četiri poteza:

• tri temeljna energetska zakona
• pokrenuti procesi za implementaciju projekta Južne interkonekcije
• pravedna tranzicija započeta u rudarskom sektoru
• rješavanje najtežih industrijskih i rudarskih problema

Godina 2024. - zakoni prevedeni u projekte:

• Gasovod Zenica - Travnik nakon 13 godina dobio upotrebnu dozvolu
• naftni terminali u Blažuju
• ulaganje u vrelovod
• industrijski programi
• razvojne strategije
• namjenska industrija

Godina 2025. - Teške odluke više nisu mogle biti odgađane

• Južna interkonekcija
• Kiseljak kao grad koji se prvi priključio na gasovod Zenica-Travnik
• Blažuj
• kolektivni ugovori za rudare
• nove fabrike
• energetski zaokret
• novi podzakonski okvir

Godina 2026. - Rezulatati su dobili i svoju mjeru:

• dobiti Elektroprivrede za prvih šest mjeseci
• dobiti namjenske industrije
• novi gasni i zakonski koraci
• staž rudara se uvezuje
• organizacija prvog sajma namjenske industrije u BiH

Upoređujući rezultate po oblastima, Lakić se dotakao najprije rezultata u zakonodavstvu:

• deset usvojenih zakonskih rješenja
• pet novih zakona
• pet izmjena i dopuna
• potpuno novi energetski okvir
• obnovljivi izvori energije
• Južna interkonekcija
• uvećani prihodi lokalnih zajednica kroz izmjene i dopune zakona
• izmjene zakona vezane za naftne derivate
• Zakon o vanrednoj upravi za Željezaru Zenica

Kada je riječ o državnim zakonima, Lakić podsjeća kako je Ministarstvo učestvovalo u donošenju zakona za električnu energiju na nivou države. Objašnjava i kako se važnost ovog zakona ogleda u regulisanju tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini.

Gas, natfta, Južna interkonekcija...

Ukazujući na pitanje gasa, Lakić naglašava kako se, kada je u pitanju Južna interkonekcija, mora proći iz ovisnosti o jednom gasu ka divezifikaciji.

"Južna interkonekcija je bila dosta politički eksploatisana, ali ono što je bitno jeste da je zakon usvojen, da je potpisan međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske. Ono što je također bitno za gasni sektor jeste da se mreža širi - razvijaju se i zapadna i sjeverna interkonekcija i to radi BH Gas. Vrlo je bitno da kroz ove tri interkonekcije budemo povezani sa Republikom Hrvatskom i da imamo mnogo više od jedne konekcije", rekao je Lakić.

Komentirajući naftne resurse, Lakić je spomenuo kako je, nakon 30 godina, prvi uvoz nafte došao u terminal u Blažuju.

"Aktivno smo započeli na revitalizaciji terminala u Živinicama, a i na završetku potpuno nove izgradnje terminala u Bihaću, čime dobijamo jedan veoma bitan resurs naftnih rezervi", istakao je Lakić.

Govoreći o elektroprivredama, Lakić podcrtava kako je u 2022. godini Elektroprivreda u Mostaru završila sa dugom od 82 miliona KM, a da je i Elektroprivreda BiH sa sjedištem u Sarajevu ostvarila jako loše poslovanje.

"Možda i najbitniji akt o naslijeđu stanja u Elektroprivredi koji je poslat 30. januara 2023. godine i u kojem je elaborirano na više od 10-ak strana konkretno stanje u energetskom sektoru", podsjetio je.

Šta je sa rudarskim sektorom?

Osvrćući se na rudarski sektor, Lakić ističe kako se nije ulagalo u dodatnu opremu, obnovu, da je proizvodnja padala te da se nije vodilo računa o rudarskim pravima.

"Uspjeli smo obezbjediti projekat sa Svjetskom bankom i krenuti u proces pravedne tranzicije. U ovaj proces nismo ušli a da se nismo konsultovali sa sindikatima rudara, sa upravom Rudnika Zenica, upravom Elektroprivrede, sindikatima na nivou Rudnika Zenica...", objasnio je Lakić.

Podsjećajući na CBAM, odnosno karbon taksu, Lakić kaže da su kroz državni zakon o električnoj energiji, usklađen sa entitetom RS, uradili mnogo veliki posao, ali i da je trenutno glavni posao na parlamentu.

Još je napomenuo i projekat "Vrelovod", projekat koji se mijenja u Tuzli.

"Vrijednost koja je izdvojena za posljednje tri godine jeste 16,8 miliona KM", dodao je Lakić.

Osvrnuvši se na sektor rudarstva, Lakić ističe kako je proizvodnja u osam rudnika u perodiu od 2023. do 2025. godine iznosila 13.405.809,13 tona uglja te da je znatno povećana u zadnje tri godine.

Predočavajući rezultate u sektoru industrije, ministar napominje kako je Ministarstvo u protekle tri godine uložilo preko jednu milijardu KM.

"Energoinvest se ponosio inžinjeringom i znamo šta je značio, a sveden je na prodaju gasa, nažalost. Inženjerski poslovi su bačeni u stranu, ali dolazimo u situaciju da se to ispravlja i da desetine miliona novih ugovora Energoinvest sada zaključuje kada su u pitanju inženjerski poslovi", poručio je ministar Lakić.

Prvi sajam namjenske industrije u BiH - firme "pod jednom zastavom"

Najavio je i prvi sajam namjenske industrije u septembru ove godine, gdje će sve firme biti predstavljene "pod jednom zastavom".

"U našoj Zetri, 1.9. ove godine. Više od 40 izlagača će biti i što je najbitnije - sve firme iz BiH će ponovo biti na jednom mjestu. Odmah je prihvaćeno i od firmi namjenske industrije iz RS-a", objavio je.

Lakić također žali za nedovršenom strategijom razvoja namjenske industrije za narendih 10 godina.

"Jesmo pripremali, ali materijal koji je pripremljen nije dovoljno kvalitetan. Bolje da sačekamo, nego da 'reda radi' imamo dokument koji će ostati u ladicama", obrazložio je javnosti.

(Vijesti.ba)