Novi izazovi za bh. industriju: Cementara Kakanj ulaže u održivu budućnost

Dodatni izazov donosi Evropski mehanizam za prekogranično prilagođavanje emisija ugljika CBAM, koji od domaće industrije zahtijeva brže usklađivanje s novim okolišnim standardima. Na ove promjene u Cementari Kakanj odgovaraju kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju, energetsku efikasnost i transparentnost poslovanja. O tome kako uspijevaju održati poziciju lidera održivog poslovanja govorilo se danas tokom posjete medija upriličene u ovoj kompaniji.

Cementara Kakanj posluje u okviru grupacije Heidelberg Materials, jednog od najvećih svjetskih integriranih proizvođača građevinskih materijala i rješenja, prisutnog u gotovo 50 zemalja. Od privatizacije 2000. godine do danas u održivi razvoj, ekološke projekte, modernizaciju proizvodnje i tehnologiju usklađenu s evropskim standardima uloženo je više od 300 miliona KM. Dio ulaganja usmjeren je na savremene filterske sisteme, unapređenje energetske efikasnosti i kontinuirano praćenje emisija. Prema podacima kompanije, emisije prašine smanjene su za 99 posto u odnosu na period prije privatizacije.

Proizvodnja se odvija u skladu s važećom okolišnom dozvolom, zakonskim propisima i utvrđenim graničnim vrijednostima. Emisije se kontinuirano prate, dok se usklađenost proizvodnih procesa provjerava internim i eksternim kontrolama, uključujući nadzor nadležnih institucija.

„Heidelberg Materials Cement BiH već godinama aktivno radi na dekarbonizaciji proizvodnje i unapređenju održivosti poslovanja. To je dio globalne strategije Heidelberg Materialsa, koju uspješno provodimo i u Bosni i Hercegovini kroz modernizaciju, primjenu novih tehnologija i odgovorno upravljanje utjecajem na okoliš. Svjesni smo izazova koji očekuju bh. industriju, ali upravo zahvaljujući strateškom i dugoročnom pristupu bilježimo rast i nastavljamo ulagati u razvoj poslovanja, konkurentnost i nova radna mjesta. Znanja i dobre prakse koje smo stekli na tom putu spremni smo podijeliti i s drugim kompanijama kako bismo zajedno doprinijeli bržoj tranziciji domaće industrije“, ističe tehnički direktor kompanije Izudin Neimarlija.

Zamjenska goriva kao dio procesa dekarbonizacije

Jedan od načina smanjenja upotrebe fosilnih goriva u cementnoj industriji jeste postepeno povećavanje udjela zamjenskih energenata. U Cementari Kakanj dio potrebne toplotne energije osigurava se korištenjem SRF-a, goriva proizvedenog iz nereciklabilnog krutog otpada poznatog i kontroliranog sastava te iskorištenih automobilskih guma. Njihovo kontrolirano sagorijevanje odvija se na temperaturama koje dostižu oko 1.450 °C, čime se osiguravaju efikasna termička obrada i maksimalno iskorištavanje energetske vrijednosti. Materijali se nabavljaju u kontroliranim uslovima i prolaze propisane laboratorijske provjere prije upotrebe.

„SRF ima jasno definirana fizička i hemijska svojstva, nabavlja se u kontroliranim uslovima i podliježe laboratorijskim provjerama. Njegova upotreba odvija se u skladu s dozvolama i standardima koji se primjenjuju u cementnoj industriji Evropske unije. Zamjenska goriva trenutno osiguravaju približno 10 do 12 posto potrebne toplotne energije, dok je dugoročni cilj povećavati njihov udio i time smanjivati zavisnost od uglja i drugih fosilnih energenata“, ističe Almir Bajtarević, menadžer za kvalitet i zaštitu okoliša.

Dodaje da periodična mjerenja dioksina i furana obavljaju ovlaštene nezavisne laboratorije.

„Ova mjerenja provodimo dva puta godišnje, dok su u evropskoj i međunarodnoj praksi cementne industrije ona uobičajeno znatno rjeđa. Dosadašnji rezultati pokazuju vrijednosti daleko ispod propisanih granica, a najčešće i ispod praga detekcije“, navodi Bajtarević.

Povećavanje udjela zamjenskih goriva dio je šireg procesa dekarbonizacije i prilagođavanja novim tržišnim i regulatornim okolnostima. Dekarbonizacija više nije pitanje izbora, nego jedan od preduslova za očuvanje konkurentnosti domaće industrije, posebno u kontekstu primjene CBAM-a.

Novi izazovi zahtijevaju i strateški odgovor države

Iako kompanije mogu ulagati u tehnologiju i unapređivati vlastite procese, brzina ove tranzicije zavisi i od efikasnosti cjelokupnog sistema. Bosni i Hercegovini potrebni su jasna strategija upravljanja otpadom, razvijena primarna selekcija, precizniji regulatorni okvir i brža primjena propisa.

Otpad koji se danas odlaže na deponije ili završava u rijekama i prirodi mogao bi, nakon odgovarajuće obrade i uz strogu kontrolu, biti iskorišten kao izvor energije i djelimično zamijeniti fosilna goriva. Time bi se istovremeno smanjile količine otpada, unaprijedila zaštita okoliša i podržala dekarbonizacija industrijske proizvodnje.

U okolnostima primjene CBAM-a i rastućih troškova emisija CO₂, zelena tranzicija postaje i pitanje budućnosti domaće proizvodnje. Iskustvo Cementare Kakanj pokazuje da održivo industrijsko poslovanje podrazumijeva dugoročna ulaganja, tehnološku modernizaciju, poštivanje regulative i otvorenu komunikaciju s javnošću.

(Vijesti.ba)