Livanjski sir sve češće na turističkim rutama kroz Livno

U mljekari Eko sir Puđa ovakve posjete posljednjih godina postale su sve češće. Na degustacije dolaze manje turističke grupe, pojedinačni posjetioci, ali i veće organizovane grupe.

Nedavno su ugostili 70 posjetilaca iz okoline Zagreba, dok je nekoliko dana kasnije, u pratnji turističkog vodiča, stigao bračni par iz Sjedinjenih Američkih Država.

– Organizujemo degustacije i za veće grupe, ali i za manji broj gostiju. Ponuda zavisi od toga šta posjetioci žele kušati – samo sireve ili kombinaciju sireva, pršuta i vina – kazali su za Fenu iz mljekare.

Takve posjete pokazuju da gostima više nije dovoljno samo kupiti sir i ponijeti ga kući. Žele ga probati tamo gdje nastaje, uporediti različite vrste i otkriti kako vrijeme zrenja oblikuje njegov okus – od sireva koji dozrijevaju nekoliko mjeseci do onih koji u zrionici ostaju godinama.

Mljekara Eko sir Puđa posluje više od dvije decenije, tokom kojih je postepeno širila proizvodnju i ponudu sireva.

U ponudi su sirevi od kravljeg, ovčijeg i kozjeg mlijeka, kao i njihove mješavine. Posjetioci mogu kušati mlađe sireve blažih aroma, polutvrde i tvrde vrste te proizvode izraženijeg, pikantnijeg okusa.

Marina Velić, prehrambena tehnologinja u mljekari Eko sir Puđa, kazala je kako su ponudu godinama širili prateći različite ukuse potrošača.

– Neko više voli mlađi i blaži sir, dok drugi traži tvrđi, slaniji i intenzivniji proizvod. Nastojimo razvijati ponudu u kojoj će svako moći pronaći okus koji mu odgovara – kazala je Velić.

Među proizvodima koji se izdvajaju dužinom zrenja posebno mjesto zauzima Biskupski sir. Proizvodi se u ograničenim količinama, a u zrionici zrije između dvije i tri godine.

Dugotrajno zrenje daje mu tvrđu i sušu strukturu, snažniju aromu te prepoznatljivu boju s blagom narandžastom nijansom.

Posebno interesovanje izazvao je na Mostarskom sajmu, gdje su ga pojedini posjetioci ciljano tražili.

– Već pri rezanju vidi se da je tvrđi i suši od ostalih sireva. Riječ je o proizvodu za ljubitelje dugo zrelih i intenzivnijih sireva – pojasnila je Velić.

Iza ponude sireva stoji mreža domaćih proizvođača mlijeka. Eko sir Puđa tokom sezone sarađuje s približno 130 do 150 kooperanata, među kojima su manja porodična gazdinstva i veće farme. Iz Hercegbosanskog kantona dolazi između 90 i 95 posto mlijeka koje mljekara prerađuje.

– Radimo isključivo s domaćim proizvođačima i ne uvozimo mlijeko. Sarađujemo i s manjim proizvođačima i s većim farmama, a obje grupe važne su za našu proizvodnju – kazala je Velić.

Veće farme osiguravaju potrebne količine mlijeka i kontinuitet isporuke, dok manji proizvođači ostaju važan dio lokalne mljekarske tradicije. Upravo se na toj povezanosti s domaćom sirovinom i područjem proizvodnje temelji identitet Livanjskog sira, jednog od najvažnijih proizvoda mljekare.

Livanjski sir nosi zaštićenu oznaku geografskog porijekla, koja potvrđuje njegovu povezanost s područjem na kojem nastaje i pravilima prema kojima se proizvodi. Kako je pojasnila Velić, ta oznaka nije samo formalno priznanje, nego podrazumijeva i redovne kontrole.

– Svake godine imamo vanjsku kontrolu koju provodi certifikacijsko tijelo. Provjerava se ispunjavamo li propisane uslove i standarde povezane sa zaštićenom oznakom, kao i sam proces proizvodnje – kazala je Velić.

Iako su turisti posljednjih godina Livno prvenstveno otkrivali kroz divlje konje i prostrane krajolike, istražujući grad i njegovu okolinu sve češće upoznaju i ono što ovaj kraj njeguje generacijama – tradiciju proizvodnje Livanjskog sira.

Degustacije zato postepeno postaju prirodan nastavak obilaska Livna i još jedan način predstavljanja njegove gastronomske baštine.

(Vijesti.ba / Fena)