Za četiri godine Parlament BiH usvojio 37 zakona

Iako je Bosna i Hercegovina prije dvije godine dobila zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU), parlament nije usvojio zakone o Sudu Bosne i Hercegovine i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), niti su ispunjene druge obaveze koje Brisel smatra ključnim za nastavak integracijskog procesa.

Održano 96 sjednica

Prema podacima o radu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, u ovom mandatu održano je ukupno 96 sjednica oba doma. Predstavnički dom zasjedao je 42 puta, dok je Dom naroda održao 54 sjednice, ali je njegov rad obilježen čestim prekidima, blokadama i sporovima oko kvoruma i dnevnog reda, navodi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TI BiH) ocjenjuju da zakonodavni učinak državnog parlamenta pokazuje nedostatak sistemskog rada na evropskim reformama.

Edo Kanlić iz TI BiH za RSE kaže da su usvajani uglavnom budžeti i izmjene postojećih propisa, dok parlament nije u dovoljnoj mjeri koristio svoju kontrolnu ulogu nad izvršnom vlašću.

Podsjeća da su u ovom mandatu usvojeni zakoni o slobodi pristupa informacijama, sprečavanju sukoba interesa i zaštiti ličnih podataka, ali da ni oni nisu dali očekivane rezultate zbog brojnih nedostataka i izostanka provedbenih akata.

Kao jedan od ključnih razloga zastoja navodi nefunkcionalan mehanizam koordinacije između različitih nivoa vlasti, zbog čega, kako kaže, nije usvojen ni program integrisanja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, dokument koji bi definisao obaveze i rokove za provođenje reformi.

Sličnu ocjenu iznosi i urednica Istinomjera Biljana Livančić-Milić, koja smatra da je aktuelni saziv bio aktivniji od prethodnog, ali i dalje nedovoljno efikasan.

Prema njenim riječima, dio reformskih zakona usvojen je na početku mandata, ali su ključne reforme pravosuđa ostale blokirane, zbog čega Evropska komisija, uprkos određenom napretku, i dalje upozorava na zastoj u reformskom procesu.

Posebno ističe da je Dom naroda tokom treće godine mandata od 46 razmatranih prijedloga usvojio samo pet, dok je većina ostala u proceduri.

Različita mišljenja i mali pomak

Predstavnici vlasti i opozicije različito ocjenjuju razloge takvog stanja.

Delegatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Marina Pendeš smatra da odgovornost leži na političkim akterima koji su insistiranjem na izmjenama dnevnog reda i zahtjevima za smjene blokirali rad Doma naroda.

S druge strane, delegat opozicione Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) 1990 Ilija Cvitanović odgovornost vidi u strankama koje čine vlast, ocjenjujući da je mandat obilježila politička neefikasnost i propuštena prilika za napredak prema Evropskoj uniji.

Pomak je napravljen tek sredinom jula, kada je Dom naroda u prvom čitanju usvojio Prijedlog zakona o VSTV-u Bosne i Hercegovine i izmjene Zakona o Sudu BiH, koje Evropska unija smatra među najvažnijim reformama u oblasti vladavine prava.

Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini pozdravila je taj korak, ocijenivši da predstavlja nastavak zakonodavnih aktivnosti koje mogu doprinijeti napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu, nakon višegodišnjeg zastoja u provođenju reformi.

(Vijesti.ba)