BiH odgovorila Hrvatskoj: Otpad skladištite u Sloveniji, ne uz našu granicu

Nakon što je Ministarstvo za zaštitu okoliša i zelenu tranziciju Hrvatske u junu notifikacijom formalno obavijestilo BiH o pokretanju tog postupka i zatražilo odgovor da li BiH namjerava, u skladu sa Espo konvencijom, učestvovati u prekograničnim konsultacijama, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH je hrvatskoj strani zajedno sa svojim dopisom proslijedilo odgovor Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kao kontakt tačke za Espo konvenciju.

U odgovoru je istaknuto da je notifikacija Hrvatske nejasna, nepotpuna, neblagovremena te da nije usklađena sa Espo i drugim međunarodnim konvencijama.

Ukazano je takođe na ključne nedostatke postupaka Hrvatske, u vezi sa predmetnim projektom, i potrebu da se cjelokupan pogrešno vođeni postupak vrati u znatno raniju fazu te su ponovo istaknuti prethodni zahtjevi za dostavljanje relevantnih informacija i dokumentacije, kao i za formiranje zajedničkog tijela i/ili zaključivanje posebnog bilateralnog sporazuma po tom pitanju.

- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podsjeća javnost da Hrvatska još nije dostavila Studiju uticaja na životnu sredinu niti bilo kakvu dokumentaciju o procjeni uticaja. Predmetnom notifikacijom je faktički samo najavljen proces konsultacija i javnih rasprava, nakon što Studija bude kompletirana i dostavljena - navodi se.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nastavlja da koordiniše aktivnosti, kao i pravnu borbu pred više međunarodnih tijela protiv tog nesavjesno vođenog projekta Hrvatske.

- Ističemo da Republika Hrvatska treba da, umjesto izgradnje predmetnog centra, postupi u skladu sa svojim međunarodnim obavezama i opšteprihvaćenim načelima međunarodnog prava te da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti u državi u kojoj je i nastao i koja je spremna da ga prihvati - Republici Sloveniji - ističe se.

Kako navodi u saopćenju za javnost Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, to je jedino pravilno i prihvatljivo rješenje kako za stanovništvo u BiH, tako i za stanovništvo Hrvatske, naročito imajući u vidu činjenicu da je izbor Čerkezovca izvršen uz gruba kršenja međunarodnih standarda iz oblasti zaštite životne sredine, nuklearne energije i ljudskih prava, te uz očiglednu ekološku diskriminaciju lokalne populacije.

(Vijesti.ba / FENA)