Promovisana fotomonografija "Srebrenica – Potočari 1995-2025: 30 godina dokaza genocida"

Kapitalno dokumentarno djelo na 570 stranica i sa više od 3.500 fotografija u punom koloru donosi hronologiju genocida u Srebrenica, stradanja bošnjačkog stanovništva Podrinja, procesa ekshumacija i identifikacija žrtava, ali i višedecenijske borbe porodica ubijenih za istinu i pravdu.

Veliki broj građana, predstavnika javnog života, članova porodica žrtava genocida, novinara i aktivista prisustvovao je promociji u Tuzli, gdje je istaknuto da monografija predstavlja ne samo vrijedno fotografsko svjedočanstvo, nego i važan historijski dokument i trajni dokaz o genocidu počinjenom u julu 1995. godine.

Govoreći o značaju monografije, novinarka Almasa Hadžić podsjetila je da su ona i Ahmet Bajrić Blicko cijeli rat proveli zajedno svjedočeći događajima u Podrinju — on fotoaparatom, a ona novinarskim perom.

Hadžić je istakla kako je tek nakon što je u rukama držala prva izdanja knjige u potpunosti shvatila težinu dokumenta koji svjedoči „tragičnu istoriju jednog naroda i zločin nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja“.

Prema njenim riječima, fotografije sadržane u monografiji predstavljaju „neumoljive svjedoke vremena“, bez retuširanja i uljepšavanja stvarnosti, zbog čega ova publikacija ima i izuzetnu historijsku i dokaznu vrijednost.

Govoreći o sadržaju monografije, Hadžić je evocirala i lična ratna sjećanja na juli 1995. godine — susrete sa prestravljenom djecom iz Srebrenice u Ravnama kod Kladnja, iscrpljenim muškarcima koji su nakon proboja stizali na slobodnu teritoriju, te majkama koje su tragale za posmrtnim ostacima svojih najbližih.

Posebno je naglasila da su mnoge fotografije Ahmeta Bajrića Blicka nastale tokom proboja kolone preživjelih muškaraca prema slobodnoj teritoriji kod Sapna i Nezuk kasnije objavljivane u najpoznatijim svjetskim medijima.

- Svaka fotografija u ovoj monografiji nosi jednu riječ — zločin - poručila je Hadžić, dodajući kako je riječ o djelu koje predstavlja „najveću optužnicu protiv ideologa i izvršilaca genocida u Srebrenici“.

O značaju fotografija kao historijskog i sudskog dokaza govorio je i Hasan Hasanović iz Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, i sam jedan od preživjelih iz jula 1995. godine.

Hasanović je istakao da je mali broj muškaraca i dječaka preživio genocid u Srebrenici, zbog čega svako svjedočenje i svaki dokument imaju neprocjenjivu vrijednost.

- Fotografije Ahmeta Bajrića Blicka nastajale su u trenutku kada se historija dešavala. On je fotografisao naš izlazak iz Srebrenice i na taj način stvorio historiju - rekao je Hasanović.

Dodao je da su upravo takve fotografije korištene i u sudskim procesima, ali i da danas imaju ogromnu važnost za edukaciju budućih generacija.

- Fotografija govori hiljadu riječi. Mnogi ljudi su preživjeli i svjedočili, postoje brojni dokazi, ali fotografije predstavljaju nepobitan dokaz činjeničnog stanja. One na nedvojben način prikazuju sav horor genocida počinjenog u julu 1995. godine - kazao je Hasanović.

Prema njegovim riječima, buduće generacije će tek u potpunosti razumjeti i valorizirati značaj rada Ahmeta Bajrića Blicka.

- Možda danas nismo ni svjesni vrijednosti svega što je zabilježeno, ali historija će znati dati pravi sud i njegovo djelo će sigurno biti cijenjeno i u budućnosti - poručio je Hasanović.

Prisutnima se obratio i Damir ef. Peštalić, koji je istakao da značaj ove monografije daleko prevazilazi granice Bosne i Hercegovine.

Prema njegovim riječima, riječ je o jednom od najvažnijih svjedočanstava genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Srebrenice, ali i o dokumentu koji govori o dostojanstvu i istrajnosti žrtava genocida.

Peštalić je posebno naglasio značaj majki Srebrenice, njihove višedecenijske borbe za istinu i pravdu, ali i činjenicu da se život u Srebrenici uprkos svemu nastavlja kroz nove generacije.

Govoreći o autoru monografije, Peštalić je kazao da Ahmet Bajrić Blicko za ljude Srebrenice nije samo profesionalni fotoreporter, nego „dio njih“.

- Biti na svakom mjestu stradanja, dijeliti sudbinu žrtava od 1995. godine do danas i sve to dokumentovati moguće je samo uz ogromnu emociju, ljubav i profesionalizam. Upravo zato je nastalo djelo koje će služiti budućim generacijama - poručio je Peštalić.

Na kraju obraćanja zahvalio je Ahmetu Bajriću Blicku u ime žrtava genocida u Srebrenici za višedecenijski rad na dokumentovanju istine.

Autor monografije Ahmet Bajrić Blicko kazao je da iza ovog projekta stoji tri decenije rada na dokumentovanju genocida, masovnih grobnica, dženaza, komemoracija i procesa suočavanja sa prošlošću.

- Ovo nije samo knjiga fotografija, nego dokument vremena i opomena budućim generacijama - izjavio je Bajrić.

Prisutnim u BKC-u Tuzla obratio se i dr. Vahid ef. Fazlović, tuzlanski muftija, koji je potcrtao značaj Blickovog sveukupnog rada i činjenice da je svoju istrajnost u radu na dokumentovanju zločina i genocida prenio i na svoje mlađe članove porodice.

Monografija obuhvata fotografije nastale od pada zaštićene enklave u julu 1995. godine pa sve do savremenih obilježavanja godišnjica genocida u Memorijalni centar Srebrenica-Potočari.

Poseban dio publikacije posvećen je prvim kolektivnim dženazama, povratku preživjelih, otvaranju Memorijalnog centra i višedecenijskoj borbi majki Srebrenice za istinu i pravdu.

Nakon Tuzle planirane su promocije i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, kao i u bh. dijaspori, s ciljem da dokumentovana istina o genocidu u Srebrenici bude predstavljena što široj javnosti.

(Vijesti.ba / FENA)